Hrvatska obrtnička komora je provela analizu iskorištenosti i dostupnosti sredstava iz EU fondova za obrtnike, a pokazalo se da raste interes i broj prijava, no i da postoje sustavne prepreke koje ograničavaju ravnopravno sudjelovanje obrtnika u korištenju europskih sredstava, objavili su u petak.
Obrtnici i EU fondovi – suočeni s preprekama
Udio obrtnika među korisnicima fondova porastao je, kažu, sa 3,21 posto u 2022. godini na 11,85 posto u 2024. godini, ali naglašavaju da analiza strukture poziva pokazuje da se taj porast uglavnom odnosi na administrativno jednostavne i niskorizične intervencije, poput vaučera za digitalizaciju. Istovremeno, “ozbiljniji natječaji usmjereni na zelenu i digitalnu tranziciju, inovacije i tehnološki razvoj i dalje su većinom oblikovani na način koji pogoduje većim gospodarskim subjektima”.
Gdje su barijere? Nabrajaju: minimalni iznosi ulaganja, strogi kriteriji bodovanja (vezani uz broj zaposlenih, porast prihoda i izvozne rezultate) te formalni uvjet da korisnik mora imati zaposlenog radnika predstavljaju barijeru za velik broj obrta u kojima je nositelj obrta ujedno i jedina zaposlena osoba. U gotovo tri četvrtine registriranih obrta u Hrvatskoj upravo je to slučaj.
Pročitajte više: Kreću pregovori o novom EU proračunu: Za Hrvatsku u idućem razdoblju skoro 17 milijardi eura
“Nema dovoljno ciljanih poziva za nas”
“Iako su brojni obrtnici pokazali interes, stvarni broj prijava ostao je nizak – ponajprije zato što nije bilo dovoljno ciljanih poziva koji bi odgovarali njihovim konkretnim potrebama, poput ulaganja u opremu, radionice ili energetsku obnovu. Slabosti u usklađivanju nacionalnih natječaja sa stvarnim stanjem na terenu dodatno su naglašene dugotrajnim evaluacijama, složenim administrativnim zahtjevima i neujednačenom razinom podrške u pripremi projektne dokumentacije”, upozorava HOK.
Predsjednik Komore Dalibor Kratohvil napominje da postoji opravdana zabrinutost da bi mikro poduzetnici i obrti – koji čine većinu gospodarskih subjekata u Hrvatskoj – mogli ostati u drugom planu ako se nacionalni provedbeni mehanizmi ne prilagode njihovim stvarnim operativnim mogućnostima i razvojnim potrebama. “To nije samo pitanje pravednosti, već i preduvjet za inkluzivnije, otpornije i konkurentnije gospodarstvo u cjelini“, zaključuje.
Šest preporuka HOK-a
Za iduće programsko razdoblje Komora preporuča:
1. Uvođenje posebnih poziva za mikro poduzeća i obrte, s jednostavnijom prijavnom procedurom, nižim pragovima ulaganja i kraćim rokovima obrade prijava. Fokus takvih poziva trebao bi biti na konkretnim, razvojnim ulaganjima – poput opreme, digitalizacije, energetske učinkovitosti ili prilagodbi radnog prostora.
2. Mikro-komponente unutar standardnih poziva: unutar većih, horizontalnih poziva poželjno je osigurati podkomponente ili linije za mikro subjekte, s prilagođenim kriterijima i konkurentnim uvjetima, čime se smanjuje rizik od marginalizacije manjih prijavitelja.
3. Priznavanje nositelja obrta kao zaposlenika: kako bi se uklonila diskriminacija obrta bez formalno prijavljenih radnika, nužno je u svim relevantnim pozivima priznati vlasnika obrta kao zaposlenika, u skladu s njegovim stvarnim ulogama i obvezama u poslovanju.
4. Redefiniranje uvjeta prihvatljivosti: Kriteriji prihvatljivosti trebali bi biti utemeljeni na razvojnim potencijalima širokog spektra prijavitelja, a ne isključivo na visoko tehnološkim ili izvoznim karakteristikama.
5. Kombinirani financijski instrumenti: Pozitivan primjer predstavljaju instrumenti koji kombiniraju povoljne mikrokredite i bespovratna sredstva, što omogućuje prilagođeno financiranje modernizacije, digitalizacije ili pokretanja poslovanja. Takvi modeli posebno su primjereni za obrtnike koji ne raspolažu visokom likvidnošću, ali imaju stabilne poslovne planove.
6. Razvoj lokalne savjetodavne infrastrukture: Uspostava trajno dostupnih savjetodavnih točaka za mikro obrtnike i poduzetnike, uključujući specijalizirane stručnjake za EU fondove, može znatno povećati broj kvalitetnih prijava i smanjiti rizike u provedbi projekata. Preduvjet za to je osigurano i kontinuirano financiranje takvih servisa.
Foto: Pixabay/Canva
