Poznati hrvatski chef Mario Mandarić podijelio je na društvenim mrežama vijest kako je on “već duže vremena” vlasnik registriranih žigova “Plava kamenica” i “Kult plave kamenice”, što je naziv jednog od najposjećenijih hrvatskih gastronomskih portala.
Iako je objava privukla mnogo čestitki onih koji nisu ljubitelji portala Kult plave kamenice ili ljudi koji stoje iza njega, ona također otvara mnoga pitanja, koja bi si mogli postaviti i drugi poduzetnici čiji portal ili brend trenutačno nije zaštićen registriranim žigom – koja je točno prava Mandarić dobio registracijom žigova, kako je moguće da je registrirao žigove u javnosti poznatog brenda, te što izdavači portala mogu učiniti da ostvare formalno vlasništvo nad svojim brendom.
“Žig je isključivo pravo priznato za znak koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u gospodarskom prometu, a koje se stječe postupkom registracije pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo,” objasnio je za Women in Adria odvjednik Bojan Čobanić, registrirani zastupnik za žigove.
“Nemam dovoljno informacija da bih mogao detaljnije nešto više reći, ali na prvi pogled ne čini mi se da je tu sve tako crno-bijelo po meni,” kazao je Čobanić. “Primjerice, netko tko nešto dugo vremena koristi u dobroj vjeri, što je godinama stvarao i razvijao, ne može mu netko drugi samo tako to uzeti i zabraniti mu daljnje korištenje. Trebalo bi svakako sagledati sve okolnosti predmetnog slučaja, ali u pravu žiga i intelektualnog vlasništva je vremensko pravo prioriteta često vrlo bitno.”
Korištenje u dobroj vjeri
Čobanić je pojasnio i da bi, općenito govoreći, portal Kult plave kamenice imao puno bolju poziciju kada bi također to bilo i ime registriranog trgovačkog društva ili obrta, no izdavač portala je tvrtka Media Tim d.o.o. Vjerojatno će za moguće sporove biti bitna i činjenica da je izdavač portala također i vlasnik internet domene pod tim imenom, kao i brojne druge okolnosti. U sporovima se, pored ostalog, gleda i je li i od kada tko već koristio taj naziv u dobroj vjeri.
“Znam da je Kult plave kamenice već dosta dugo na tržištu i da je postao prepoznatljivo ime, te da ga ljudi koje zanima gastronomija čitaju,” rekao je Čobanić.
Ako je netko drugi registrirao naziv koji je već u uporabi, vjerojatno može stvoriti određene probleme njegovom ranijem korisniku, no hoće li ga u konačnici i uspjeti zadržati teško je reći bez detaljnijeg znanja o svim činjenicama.
U praksi, slučaj bi se vjerojatno mogao rješavati na dvije razine. S jedne strane, za sporove vezane za povredu žiga nadležan je Trgovački sud, gdje vlasnik registriranog žiga može pokrenuti sudski postupak usmjeren na zaštitu prava iz tog žiga i pokušati zabraniti njegovo neovlašteno korištenje. Time bi započela parnica u kojoj bi se druga strana treba očitovati u roku koji sud odredi, i koja bi mogla potrajati dulje vrijeme.
Na drugoj razini, ako postoji opravdana osnova, vlasništvo nad žigom može se osporavati pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, upravnom tijelu koje je registriralo žig.
Pročitajte više: Kako se zaštiti od plagijatora vašeg znanja i iskustva?
Kriteriji za registraciju
Pitanje je kako je uopće bilo moguće da netko tko nema veze s portalom Kult plave kamenice može registrirati žig pod tim nazivom. Čobanić nam je objasnio kako sam Zavod samo provjerava ispunjavaju li se formalni uvjeti za registraciju – primjerice da li prijavljeni znak ima razlikovni karakter, radi li o opisnom ili generičkom pojmu, riječi u u svakodnevnoj uporabi itd.
Nakon što Zavod utvrdi nepostojanje tih tzv. apsolutnih razloga za odbijanje registracije žiga, prijava se javno objavljuje, nakon čega počinje teći rok od tri mjeseca u kojoj svaka treća strana koja smatra da joj je tim žigom neko njeno ranije pravo povrijeđeno može uložiti prigovor protiv te prijave.
“Da je postupak registracije drugih žigova praćen, mogli su se vjerojatno nikad ne naći u ovoj poziciji,” kazao je Čobanić i pojasnio kako većina velikih firmi ima odvjetničke urede ili žigovne zastupnike koji su zaduženi redovno pratiti objave Zavoda – upravo kako im se ne bi dogodio ovakav scenarij.
Prema javno dostupnim podacima iz registra Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, Mandarić je prijavu Zavodu podnio 30. listopada 2024. godine, a ona je objavljena u registru 6. prosinca 2024. Prijava mu je priznata 7. svibnja 2025., a objavljena 23. svibnja 2025., te je od tad Mandarić vlasnik žigova “Kult plave kamenice” i “Plava kamenica”.
Još jedno od pitanja koje se potegnulo u komentarima Mandarićeve objave je tko bi onda imao pravo na domenu kultplavekamenice.com – njezin prvotni vlasnik ili vlasnik istoimenog žiga?
Pročitajte više: Znate li koji domaći restorani imaju Michelinove zvjezdice? Upravo su na listu dodana još dva
Vlasništvo domene portala
Kako smo istražili, ukoliko vlasnik žiga želi potegnuti to pitanje, morao bi se obratiti CARNET-u, koji je nadležan za vlasništvo nad domenama u Hrvatskoj. CARNET bi potom pokrenuo arbitražni postupak, no taj bi postupak, prema trenutačno važečem pravilniku, najvjerojatnije ostavio domenu u vlasništvu prvotnog vlasnika.
Prema Pravilniku, arbitražni postupak se pokreće isključivo ako su ispunjena tri kriterija. Prvi je kriterij da je ime domene istovjeto registriranom žigu na koji pravo ima netko drugi, što je u ovom slučaju točno. Međutim, bitno je također da korisnik domene nema pravo ili legitiman interes za korištenje domene takvog naziva, što nije slučaj s poznatim portalom. Treći kriterij je da je korisnik registrirao domenu koju koristi suprotno načelu savjesnosti i poštenja, što također ovdje ne bi trebao biti slučaj.
Za sve poduzetnike koji žele izbjeći ovakve situacije u svojem poslovanju, Čobanić ima jednostavan savjet – registrirajte svoj žig na vrijeme. Zaštita svojeg intelektualnog vlasništva registracijom ne košta mnogo u usporedbi s pravnim troškovima koji mogu proizaći iz slučajeva kakav je ovaj.
Foto: Privatna arhiva, LinkedIn, Canva
