Nakon blagdana mnogima od nas je ostala velika količina ostataka hrane. No, vjerojatno smo svi već jeli ostatke i nakon par dana – otvorili smo posudu, pomirisali i provjerili da nema znakova plijesni, uzeli nekoliko zalogaja da “provjerimo i vidimo” i zatim to pojeli ne obazirući se na potencijalnu opasnost koja bi mogla nastati.
Ipak, prema FDA, ostaci su vrlo vremenski osjetljive namirnice, koje treba kuhati i jesti tri do četiri dana nakon pripreme. Kako bismo dobili realniju predodžbu o tome koliko dugo su ostaci hrane OK za jelo, za HuffPost su razgovarali s mikrobiologom Andreom Caserom i znanstvenikom za hranu Guyjem Crosbyjem. Ispostavilo se da u mnogim slučajevima postoje razlozi za oprez.
Što kažu FDA smjernice
FDA napominje da kuhane ostatke treba ohladiti ili zamrznuti dva sata nakon pripreme, a da ostatke treba pojesti ili baciti četiri dana nakon hlađenja.
Iako je sigurnost hrane ozbiljna i važna briga, osim ako ne označavate sve svoje spremnike s datumom “Najbolje do”, vjerojatno postoji prostor za pogreške.
Prema Peteru Cassellu, predstavniku za tisak u FDA-i, “To je opća preporuka koja se temelji na stopama rasta bakterija i pravilnom skladištenju. Općenito, datumi upotrijebiti do, s izuzetkom formule za dojenčad, nisu točni datumi sigurnosti i više se odnose na kvalitetu od proizvođača.”
Pročitajte više: Devet namirnica koje najčešće uzrokuju trovanje hranom
Što kažu stručnjaci
Prema stručnjacima, nije tako jednostavno voditi cijeli proces jednim pravilom. Guy Crosby, certificirani znanstvenik za hranu i pomoćni profesor na Harvardu T.H. Chan School of Public Health, objasnio je za HuffPost da su “smjernice koje navodi [FDA] preopćenite – jedna veličina odgovara svima.” Umjesto toga, on preporučuje razmatranje svake stavke na temelju načina na koji je hrana pripremljena, kako je pohranjena i što je u pitanju.
Da bismo razumjeli zašto, morat ćemo ukratko proći kroz kemiju. Hrana se razlikuje po pH vrijednostima, sadržaju vlage i potencijalnim sastojcima koji se vežu na vodu. Kuhana hrana s nižim pH razinama – primjerice umak od rajčice ili pita od limuna – obično će trajati dulje, do tjedan dana, jer je kiselo stanje negostoljubivije za bakterije. Ostaci hrane s višom razinom pH ― poput ribe ili jaja — mogu brže utočiti i razviti bakterije te ih treba pojesti ili izbaciti nakon tri dana.
Ostala razmatranja koja treba uzeti u obzir uključuju hranu sa sastojcima koji vežu vodu i hranu s visokim sadržajem vlage. Hrana koja sadrži visoku razinu šećera, poput kolačića i muffina, veže vodu i sprječava rast bakterija i plijesni. Ove se namirnice mogu čuvati bez hlađenja i sigurno pohraniti u hermetički zatvorenoj posudi dulje vrijeme, do tjedan dana. S druge strane, hrana s visokim sadržajem vlage – na primjer, kuhano meso i kuhano povrće – može brže razviti bakterije, čak i kada se čuva u hladnjaku. Treba ih jesti unutar trodnevnih smjernica.
Crosby je za HuffPost objasnio da se “voćna pita koja sadrži visoku razinu šećera [i veže vodu] te sadrži i kiselo voće zapravo može čuvati na sobnoj temperaturi u zatvorenoj posudi do otprilike tjedan dana jer visoka razina šećera i kiseli uvjeti sprječavaju rast bakterija.”
Realne smjernice koje možete slijediti
Kako biste osigurali sigurno i adekvatno skladištenje hrane, Crosby preporučuje držanje hrane u hermetički zatvorenim posudama, jer kisik može potaknuti rast bakterija.
Provjerite temperaturu vašeg hladnjaka kako biste bili sigurni da hranu drži dovoljno hladnom – opća preporuka je da održavate temperaturu hranu je između 1,7 do 3,3 stupnjeva Celzijusa, prema Crosbyju.
Stražnja strana hladnjaka obično je hladnija od prednje strane i vrata hladnjaka, koji su obično najtopliji, pa skladištite hranu u skladu s tim.
Uzmite malo samoljepljive trake i označite ostatke s datumom kada su otišli u hladnjak.
Ako doista želite sigurno sačuvati svoje ostatke nakon tog tjedna, Crosby preporučuje da ih zamrznete.
Za dodatnu preventivnu mjeru, koristite našu znanstvenu lekciju kao vodič. “Ako su ostaci hrane još uvijek topli kada su spremni za hladnjak, zapakirajte ih u više malih spremnika kako bi se brže ohladili i smanjili stopu rasta bakterija. Dodavanje malo kiseline poput octa i limunovog soka također će pomoći”, rekao je Crosby.
Pročitajte više: Ovih 7 namirnica nikada nemojte podgrijavati – postaju otrovne
Zašto se nismo ‘otrovali’ od ‘starih’ ostataka?
Nikada se niste razboljeli od potencijalno passé ostataka? Malo je vjerojatno da to ima veze s vašim “jakim želucem” i više sa zdravim i jakim imunološkim sustavom, prema mikrobiologu i osnivaču Biobustersa Andreu Caserou, “Naš imunološki sustav igra ključnu ulogu u sprječavanju trovanja hranom. Konzumiranje puno voća, orašastih plodova i povrća te zdrav i aktivan život mogu ojačati vaš imunološki sustav”, rekao je.
Casero je također primijetio da glavni uzrok trovanja hranom može biti nedostatak čistoće. “Biofilm bakterija (skupina mikroba koji se nakupljaju) je plodno tlo za organizme poput E. coli, listerije, salmonele i drugih, koji uglavnom uspijevaju na toplim, vlažnim mjestima — poput kuhinjskih spužvi, hladnjaka ili spremnika za hranu koji nije dobro očišćen. Ove bakterije koje rastu u biofilmu vrlo su otporne na dezinficijense, do 1000 puta otpornije od istih bakterija koje ne rastu u biofilmu i mogu kontaminirati vaše ostatke hrane,” rekao je Casero za HuffPost. To znači da biste mogli kontaminirati svoju hranu prije nego što uopće dospije u hladnjak, zahvaljujući nepropisno opranim površinama ili bakterijskom biofilmu koji se razmnožava na vašim noževima, daskama za rezanje i ostalom.
Prema Caserou, neke najbolje prakse uključuju pažljivo pranje ruku prije i nakon dodirivanja sirove hrane i osiguravanje da je hrana pohranjena u pravilno očišćenim posudama. To znači mijenjati stare kuhinjske spužve ili druge alate za čišćenje svakih tjedan ili dva.
I Crosby i Casero slažu se da miris ili rast plijesni neće biti pouzdani pokazatelji osim ako hrana nije jako stara. Najbolje je bacati hranu stariju od tjedan dana.
Foto: Canva
