Paški sir nedavno je otputovao u Brazil kako bi se tamošnji potrošači imali priliku upoznati s ovim autohtonim hrvatskim proizvodom. Učinio je to u društvu Martine Pernar Škunca, predsjednice Udruge proizvođača paškog sira, u sklopu delegacije poljoprivredno-prehrambenog sektora Europske unije.
Misiju je predvodio povjerenik Europske komisije za poljoprivredu, Christophe Hansen, a Pernar Škunca i paški sir našli su se u biranom društvu europskih poljoprivrednih proizvođača, koji su dobili priliku predstaviti svoje proizvode brazilskom tržištu. Nakon povratka iz Brazila, Pernar Škunca je za Women in Adria prepričala svoje dojmove, ali i širu priču o samom paškom siru.
Delegacija EU
“Misija je za mene bila jedno predivno iskustvo i velika čast”, rekla nam je. “To što sam bila pozvana da sudjelujem u delegaciji 70-ak proizvođača poljoprivrednih proizvoda iz Europe zbilja predstavlja jednu počast Paškom siru i svemu onome što godinama radim.”
Naglasila je kako je bila okružena nekim od najvećih imena europske prehrambene industrije, poput Paola Zanettija – najvećeg proizvođača Parmigianna Reggiana na svijetu, ili Manuela Pereza Vicentea, čelnika prodaje najvećeg proizvođača maslinovog ulja na svijetu, DCOOP konzorcija.
Paški sir danas je najprepoznatljiviji hrvatski proizvod s najviše osvojenih medalja na međunarodnim natjecanjima. “On je zbilja upisao otok Pag i Hrvatsku na sirnu mapu svijeta”, kazala je Pernar Škunca. “O jačini našeg otočnog brenda svjedoči i to da je u Americi objavljena knjiga ‘Cheesemaker’s daughter’, u kojoj je glavni protagonist Paški sir i radnja se događa na Pagu.”
Pročitajte više: Što sve trebate znati i koje korake poduzeti ako vaš OPG planira gradnju
Proizvodnja sira
Paški sir i proizvodi poput njega, kaže nam, pričaju najljepšu priču o našoj zemlji. Njegova priča je priča o otoku na kojem raste tek aromatično bilje, a proizvodi se jedan od najboljih ovčjih sireva na svijetu. “Možda ne zna baš svatko na svijetu za njega kao za Parmigiano Reggiano, ali ljudi iz industrije, struka – zbilja ga prepoznaju – i zato je i došao do te razine, ali malo ću i neskromno reći – puno smo i uporno radili na njegovoj prepoznatljivosti.”
Kaže kako je svih 11 proizvođača paškog sira okupljenih u Udrugu dalo svoj obol tome što je paški sir danas to što jest, no ipak bi izdvojila svojeg pokojnog oca Antu Pernara. “Da nije bilo njega, paški sir sigurno ne bi danas bio to što je”, kazala nam je Pernar Škunca. “On je bio prvi predsjednik Udruge i dugogodišnji direktor Paške sirane, koji je donio tvorničku tehnologiju izrade sira na otok Pag, povezujući ju s tradicionalnim metodama.”
“Paška sirana prva je dala etiketu paškom siru, prva od paškog sira napravila brend koji je danas poznat ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu. Na njegovu inicijativu udruga je i osnovana 2005. godine.”
Mala proizvodnja
Paški sir najviše je prisutan na domaćem tržištu – tek oko desetina proizvodnje se izvozi. “To nije puno, ali i ne može biti jer je to proizvod ograničene proizvodnje”, rekla nam je Pernar Škunca. “Paški sir se proizvodi samo u prvom dijelu godine; od siječnja do lipnja i to je period proizvodnje i mužnje. Na otoku se godišnje proizvede oko 250 tona sira , od 40.000 ovaca koliko ih otok Pag ima.”
Sirane na Pagu proizvode i druge sireve – puno više kravljih sireva nego ovčjih – no mlijeko za te sireve ne potječe s otoka na kojem – kako kaže Pernar Škunca – krave jednostavno ne mogu preživjeti. Kod takvih sireva vidi veći potencijal jer ih imaju više, a i njihova je proizvodnja jeftinija.
Trenutačno se izvozi na tržište SAD-a, Ukrajine, Slovenije, Njemačke, Austrije i Crne Gore. “Nisu to neke velike količine, ali moram priznati da je neopisiv osjećaj kad vidite svoj proizvod na polici dućana u nekoj drugoj zemlji”, rekla nam je.
Paški sir u SAD-u
Ispričala nam je kako ju je uvoznica Michele Buster iz tvrtke Forever Cheese odvela u cheese tour u SAD-u 2017. godine, gdje je vidjela svoj sir na policama Whole Foodsa, kao i u Murray’s Cheese Shop & Baru. “Tamo vidite meni po zemljama, pa kad vidite ‘Croatia – Paški sir, Pag’ na meniju i u hladnjaku zajedno s ostalim renomiranim europskim i svjetskim sirevima… osjećaj je neopisiv, jer kad dolaziš iz jednog malog mjesta kao što je Pag, zbilja je posebno takvo nešto doživjeti.”
Kaže kako su najveći izazovi u proizvodnji količine i cijena. “Mi smo, naime, jako skupa proizvodnja”, objašnjava. “Mi za litru paškog ovčjeg mlijeka plaćamo 3 eura, a za 1kg paškog sira treba 7 litara mlijeka, pa kad ukalkulirate samo cijenu te osnovne sirovine, on je u samom startu skup.”
Proizvodnja ovčjeg mlijeka na Pagu također je u padu svake godine, a time i proizvodnja sira. “Ovo je jako težak posao i stariji ljudi polako odustaju zbog godina, a mladi ne nastavljaju tradiciju jer je to velika obaveza i posao, a Pag je turističko mjesto i oni mogu puno lakše doći do zarade”, rekla je.
“Mislim da moramo svi raditi na tome da se očuva ova naša tradicija i da se to časno zanimanje učini privlačnijim mladim ljudima, trebamo pronaći načine da motiviramo mlade ljude na nastavak tradicije i mi proizvođači, ali dakako i nadležne institucije.”
Najbolji ambasador
Kaže kako je paški sir najbolji ambasador koji nosi esenciju otoka Paga u sebi. “Taj njegov škrti kamenjar s vegetacijom koja je vrlo oskudna, a opet toliko posebna – puna aromatičnog bilja i posolice koju raznosi bura tijekom zime.”
“Uvjerena sam da može biti i motiv dolaska ljudi na otok, jer ljudi vole takve priče; žele vidjeti gdje se i kako proizvodi najbolji hrvatski sir, žele ga kušati u autentičnom ambijentu, žele vidjeti taj specifični krajolik u kojem nastaje”, kazala je Pernar Škunca i dodala kako zato misli da su zaštićeni hrvatski proizvodi strateški bitni, kao dio nacionalnog identiteta – ono što nas čini različitim od ostalih zemalja.
“Mislim da katkad mi toga nismo svjesni, ali evo… Europska komisija i njen Povjerenik očito jesu, i zato paški sir i jest bio tamo gdje je bio – u društvu najboljih europskih proizvoda, gdje i pripada.”
Foto: Linkedin, privatni arhiv
