Procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prvo tromjesečje pokazuje realni rast od 2,9 posto u odnosu na isto tromjesečje 2024. godine, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku s naslovom “Već 17 kvartala bilježi se kontinuirani godišnji rast ekonomske aktivnosti”.
Ipak, rast hrvatskog gospodarstva je sporiji nego u prethodnom tromjesečju, kada je iznosio 3,9 posto.
Što utječe na usporavanje rasta BDP-a
U priopćenju se kaže također da je potrošnja kućanstava u prvom tromjesečju 2025. godine realno porasla za 1,7 posto, na što je najviše utjecao porast prometa trgovine na malo i ugostiteljskih usluga, a potrošnja države ostvaruje realni rast od 5,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izvoz roba i usluga ostvaruje realni rast od 6 posto, a uvoz roba i usluga od 8,8 posto.
Inače, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić je u analizi objavljenoj krajem prošloga tjedna ustvrdio da najnoviji ekonomski pokazatelji upućuju na umjereno usporavanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj tijekom prvog kvartala, a komentirao je kako se usporavanje bilježi i u rastu trgovine na malo. U prvom kvartalu je, naime, usporio na 3,5 posto sa 6,6 posto zabilježenih u četvrtom kvartalu 2024. godine, a “uslijed visoke lanjske baze, zimskih potrošačkih bojkota i kasnijeg Uskrsa”.
Stojić je pritom poručio da je postojeći tempo rasta neodrživ.
Pročitajte više: Hrvatska nadmašuje prosjek EU, ali Medeni mjesec neće trajati vječno
Na što HUP poziva Vladu
“Iako snažan rast javne potrošnje, robusno tržište rada te EU fondovi produljuju relativno snažan rast osobne potrošnje i općenito ekonomije u ovoj godini, postojeći tempo rasta je neodrživ. Snažan rast javne potrošnje u super-izbornoj godini nemoguće je ponoviti jer bi nastavak takve politike mogao ugroziti fiskalnu stabilnost i kreditni rejting zemlje”, stoji u analizi Fokus tjedna.
HUP stoga poziva Vladu poziva na reviziju Zakona o radu nedjeljom jer kažu da negativno utječe na male trgovce i područja usmjerena na turizam, a potom i na ukidanje administrativnog ograničenja cijena proizvoda “s obzirom na osjetno nižu profitnu maržu domaćih trgovaca u odnosu na EU prosjek”. Traže i smanjenje PDV-a na hranu te parafiskalnih nameta te olakšavanje uvjeta ulaganja “s ciljem rasta produktivnost tvrtki koje ulažu te povećanja konkurentnosti poljoprivredno-prehrambene proizvodnje”. Navodi se i da treba održati ciljane socijalne transfere ranjivim kategorijama stanovništva u funkciji smanjenja cijena.
Foto: Pixabay
