Hrvatska već četiri godine zaredom postiže jednu od najvećih stopa rasta u EU, s uporištem u realnom rastu produktivnosti i sustiže ekonomije srednje i istočne Europe. Kreditni rejting zemlje je na rekordnoj razini A-, što upućuje na atraktivnost zemlje kao investicijske destinacije. Naime, Hrvatska udruga poslodavaca nedavno je objavila “Bijelu knjigu” u kojoj skreće pozornost na sedam glavnih tema s kojima će se državna administracija u budućnosti trebati pozabaviti, kako bi se održao rast.
“Medeni mjesec” neće trajati vječno
Ipak mjesta za euforiju nema jer ‘medeni mjesec’ nakon ulaska u euro područje neće trajati zauvijek, a priljev EU sredstava značajno će usporiti nakon 2027. godine. Neupitno je kako je izvoz i dalje značajan pokretač ekonomskog rasta, no da izvozne uspjehe učinimo održivim, privatne investicije, olakšanje uvjeta poslovanja moraju dobiti snažniji prioritet u nacionalnim politikama.
Pročitajte više: Marija Mihaljević, direktorica PwC Hrvatska: ‘Djeca su mi pomogla u poslu i karijeri’
HUP izdvojio sedam glavnih tema
U HUP-ovih sedam tema uglavnom se radi o intervencijama koje veći dio poslovne i stručne javnosti već godinama traži: poboljšanje stanja na tržištu rada, kroz podizanje kvalitete obrazovanja; stavljanje fokusa na investicije; podizanje konkurentnosti poreznog sustava; konkurentne cijene energenata; jačanje lokalnog tržišta kapitala i ulaganja u budućnost, pri čemu se misli podizanje ključnih gospodarskih grana, poput ICT-a i turizma na višu razinu.
Hrvatska je nakon izbijanja pandemije COVID-19, po prvi put nadmašila prosječan rast produktivnosti zemalja srednjoistočne Europe (CEE) te dodatno i prosjek Europske unije. “U periodu od 2020. do 2023. godine, prosječni godišnji realni rast produktivnosti po radnom satu od 2,5% je više nego dvostruko veći u odnosu na prosjek CEE regije (1,2%), a višestruko nadmašuje prosjek EU od svega 0,4%”, navodi se u analizi.
Pročitajte više: 5 ključnih točaka o porezu na nekretnine, rentanju apartmana i paušalnom porezu po krevetu
Dva desetljeća Hrvatska zaostajala
“Produktivnost rada po radnom satu u Hrvatskoj prema posljednjim dostupnim podacima (za 2022. godinu) i dalje je na razini od 68,7% prosjeka EU, što je također ispod prosjeka CEE regije od 70,5%”, navode. Iako je to poboljšanje u odnosu na prethodna dva desetljeća, tijekom kojih je Hrvatska zaostajala zbog sporijeg procesa europskih integracija, nedostatka reformi i nepovoljnijih uvjeta poslovanja, nužne su dodatne promjene.
Analiza ističe kako europska sredstva usmjerena u digitalizaciju, zelenu transformaciju, istraživanje, razvoj i inovacije (RDI) te infrastrukturu ekonomije generiraju rast BDP-a od oko dva postotna boda, a u 2024. i više. “Ne manje važan je utjecaj europskih integracija na financijsku stabilnost, održavanje stabilnosti u javnim financijama te na postizanje kreditnog ratinga na razini od A-, što je povijesno najviši investicijski bonitet zemlje”, navodi se u analizi, ističući kako takva ocjena jača atraktivnost Hrvatske kao investicijske destinacije, piše Forbes.
Pročitajte više: UGP: Advent je skup zbog korupcije i birokracije!
“S obzirom na očekivano smanjenje radne populacije za više od 100.000 u naredne četiri godine te procijenjeno ponovno usporavanje rasta produktivnosti ispod 2% i (ponovo) ispod prosjeka CEE regije (2,6%), HUP smatra da bi svi dizajneri ekonomskih politika morali izoštriti fokus na jačanje konkurentnosti privatnih poduzeća izvan financijskog sektora te daljnje olakšanje uvjeta poslovanja u cilju značajnog dinamiziranja privatnih poslovnih investicija”, navodi se u analizi.
U HUP-ovih sedam tema također se navodi se kako bi se nastavio rast produktivnosti i smanjio jaz u odnosu na prosjek članica EU, HUP poziva na obuhvatne reforme. “Nužno je nastaviti porezno rasterećenje rada, te ukidanje i/ili smanjenje parafiskalnih nameta uz promjenu strukture poreznih prihoda, značajno širenje porezne baze te pojednostavljenje poreznog sustava”.
Hrvatska, napominju, ima i jedan od najviših poreznih klinova na osobni dohodak u usporedbi s većim brojem članica EU, uključujući konkurentske CEE ekonomije, što zahtijeva hrabrije smanjenje poreznog opterećenja rada prema preporukama OECD-a. Daljnje reforme trebaju biti usmjerene na fleksibilizaciju tržišta rada, deregulaciju tržišta proizvoda i usluga, restrukturiranje državnih poduzeća i administracije, kao i na olakšavanje operativnih i financijskih uvjeta poslovanja, navodi se u analizi.
Foto: Screenshot/HUP
