„Htjela sam prijeći u drugi odjel. Kolega iz tog odjela mi je rekao da sam prestara i da se ne bih dobro uklopila u tim. Poslije, kad sam tražila drugi posao, nakon uspješnog razgovora i dojma da sam dobila posao, poslodavac me pitao koliko imam godina. Kad sam rekla da su mi 52, pitao me zašto to nisam stavila u CV. Nisu mi se više javili“, otvoreno priča Davorka Jurjević, Key ACCount Manager u XAGENT d.o.o.
Njezina je priča nalik brojnim drugima u Hrvatskoj u kojoj zaposlenici zrelije životne dobi na tržištu rada nisu među poželjnima. Pratimo globalne trendove. Nedavno britansko istraživanje obuhvatilo je zaposlenike starije od 55 godina te su ustanovili kako svaki peti radnik u toj dobnoj skupini osjeća diskriminaciju na poslu. Ljudi imaju dojam da ih kolege i nadređeni ne cijene, a mogućnosti napredovanja su im ograničene.
Starijima od 50 teže je doći do posla
“Prema dostupnim podacima, može se reći da dobna granica nakon koje zaposlenici postaju manje poželjan kadar kod većine poslodavaca počinje već oko 50. godine, a izraženije nakon 55. godine života. Tako je u skupini od 55 do 59 godina, 53,6 posto osoba dugotrajno nezaposleno (duže od godine dana), a u skupini od 60 do 64 godine, čak 61,1 posto. Razlozi mogu biti različiti, od predrasuda o smanjenoj produktivnosti, zdravstvenim ograničenjima, visini primanja (pogotovo kod iskusnijih radnika koji očekuju višu plaću), blizini mirovine i slično”, odgovaraju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na upit Women in Adria.
Prema njihovim statistikama, trenutačno je oko 9000 nezaposlenih u dobi od 50 godina, a oko 10.630 je ljudi u dobi od 55 do 59 godina. Starijih od 60 godina je oko 8450.
“Struka i razina obrazovanja značajno utječu na zapošljivost. Sektori poput zdravstva, obrazovanja, stručnih i konzultantskih usluga više su skloni zapošljavanju starijih zaposlenika dok je takvo zapošljavanje rjeđe u IT sektoru, turizmu i ugostiteljstvu, proizvodnji i skladištenju (fizički zahtjevniji poslovi). Gledajući podatke iz travnja 2025. godine, u skupini nezaposlenih 50+ čak 55,4 posto ima završenu srednju školu, što je najzastupljenija razina, te samo šest posto ima visoko obrazovanje (fakultet, magisterij, doktorat). U tom smislu, viša razina obrazovanja povećava šanse za zapošljavanje, osobito kod intelektualnih i stručnih zanimanja”, navode iz HZZ-a.
Pročitajte više: Sve na što vas nitko neće pripremiti prilikom prijave za poticaje za samozapošljavanje
Ženama je teže, pogotovo ako nemaju kvalifikacije
Dodali su kako žene imaju teži položaj na tržištu rada od muškaraca, osobito one u dobnoj skupini iznad 50 godina i čine više od 52 posto nezaposlenih u toj dobnoj skupini. Također, žene su sklonije biti dugotrajno nezaposlene, osobito ako su radile u niskoplaćenim ili niskokvalificiranim zanimanjima.
„Radila sam u velikoj korporaciji punih 20 godina kao sales konzultantica za printing industriju, a poslije i djelomično za digitalizaciju dokumentacije. Shvatila sam da svijet ide prema digitalizaciji, pa sam odlučila uložiti u sebe i u dobi od 48 godina sam upisala studij informatike koji sam završila u roku – uz posao i troje djece“, nastavlja Davorka.
Kaže kako je vjerovala da će joj diploma donijeti nove mogućnosti i znanja, a u korporaciji više nije bilo prostora za napredovanje.
„Zasitila sam se industrije u kojoj sam radila i htjela sam promjenu te sam, iako sam imala izvrsne uvjete rade, 2022. godine dala otkaz vjerujući da će mi formalno obrazovanje u kombinaciji s iskustvom donijeti radno mjesto kakvo želim. Neugodno sam se iznenadila kad sam uvidjela da tržište rada moje godine doživljava suprotno od onog što sam očekivala“, iskrena je naša sugovornica koja kaže kako je slala na stotine molbi.
Na većinu njih nikad nije dobila odgovor, a od rijetkih poslodavaca koji su je pozvali na razgovor doživjela je hladan tuš.
„Nailazila sam na oglase gdje se poslodavci hvale kako imaju mladi tim i uporno stavljaju oglase da traže isključivo mlade zaposlenike. Prisjetila sam se situacije kad sam prije puno godina dobila otkaz dok sam bila na drugom porodiljnom. Sad sam pak prestara kad su mi djeca odrasla, iako sam u najboljim godinama i do mirovine imam još barem 13 godina rada. To je jako frustrirajuće“, kaže Davorka.
Predrasude prema starijim zaposlenicima
Ističe kako na tržištu rada svi žele gotove zaposlenike s iskustvom, ali da imaju manje od 30 godina života.
„Imam dojam kako misle da ljudi mojih godina ne mogu naučiti ništa novo ili da bi onboarding dulje trajao. Možda ih je strah da stariji zaposlenici imaju veća financijska očekivanja. Na jednom razgovoru su mi već ponudili radno mjesto, a onda su me pitali koliku plaću očekujem. Poslije su mi javili da su se ipak odlučili za nekog drugog“, prisjetila se Davorka ističući da rijetki poslodavci gledaju na prednosti koje donosi zaposlenik s iskustvom.
“Takav trend na tržištu rada rezultat je kombinacije ekonomskih, socijalnih i kulturnih faktora, pa se sve više traže digitalne vještine, fleksibilnost i stalna prilagodba. Također, industrije koje su prije zapošljavale velik broj starijih radnika gube na značaju dok rastu sektori poput IT-a, logistike i usluga koje preferiraju mlađe i agilnije kadrove. Iskustvo se svakako cijeni, ali u slučajevima kada je ono aktualno i tržišno relevantno”, kažu u HZZ-u.
„Mislim da ljudi s više od 20 godina rada imaju širinu razmišljanja i vještine koje mladi tek trebaju izbrusiti. Nama se već sve dogodilo, sve smo prošli i nema puno iznenađenja. Ako sam sa skoro 50 godina života na faksu učila pet vrsta matematike i programiranje od nule, znači da učenje shvaćam kao cjeloživotni proces i sigurno se mogu snaći i na novom radnom mjestu. Ne znam zašto se tamo ne bih uklopila. To su predrasude iz kojih proizlazi diskriminacija“, ogorčena je naša sugovornica.
Učenje je cjeloživotni proces
„Vjerujem da se od svakoga nešto može naučiti. Ja učim i od mlađih od sebe, pa ne vidim u tome problem. Sretna sam što ipak još ima poslodavaca koji cijene iskustvo, tako da sam u međuvremenu uspjela pronaći posao. S vremenom frustracija manje boli i čovjek se s njom pomiri, no to vodi do tihog odustajanja od sebe i od života“, zaključila je Davorka.
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ističu da nude niz besplatnih edukacija korištenjem vaučera, a također stariji od 50 godina su jedna od ciljanih skupina u Potpori za zapošljavanje, mjeri aktivne politike zapošljavanja.
“Želimo istaknuti da se primjećuje potražnja za kvalificiranim radnicima te se lakše zapošljavaju osobe koje imaju završeno najmanje srednjoškolsko obrazovanje. Njihovo zapošljavanje je lakše i stabilnije od niže kvalificiranih radnika. Dodatno, zapošljavanje umirovljenika vidimo kao pokazatelj spremnosti zapošljavanja osoba starije životne dobi. Ističemo da HZZ i u tom području nudi podršku savjetnika specijaliziranog za rad s umirovljenicima koja je usmjerena na informiranje i prikupljanje informacija vezanih uz interese, mogućnosti rada, obrazovanje, stečene vještine, radno iskustvo, a s ciljem informiranja o slobodnim radnim mjestima i uvjetima rada”, poručili su iz HZZ-a.
Foto: Privatna arhiva, StockCake/AI, Canva
