Prijava za poticaje za samozapošljavanje može se pretvoriti u pravu muku, koju je prošla i Marta Šerić. Pisma potvrde su, kaže, najveći izazov u procesu prijave. Kada se mladi prijavljujete za poticaje, često vam nedostaje radnog iskustva. Konkretno, ona je nakon diplome radila tek godinu dana, nakon čega se odlučila za poduzetništvo. Postoje tri kategorije: do 1 godine radnog iskustva, od 1 do 3 godine, i više od 3 godine. Svaka kategorija boduje se različito. S obzirom na to da se borite za svaki bod, važno je imati što više godina rada. Sreća u nesreći je da se priznaje i studentski i volonterski rad, ali problem je u tome što morate dokazati te sate – što je razumljivo, kaže Marta, jer bi inače svatko mogao napisati primjerice potvrdu za volontiranje. Ipak, problem je u tome što vas s recimo 18 godina nitko ne upozorava da morate zatražiti potvrdu i bilježiti sve što radite.
“Ja osobno nikada nisam čuvala svoje studentske ugovore, a sada bi mi puno pomoglo da sam ih imala. Najviše vremena i živaca otišlo mi je upravo na te potvrde, malo sam ‘lupala glavom o zid’ i to je to. Zato bih voljela da mi je netko rekao sa 17-18 godina: ‘Marta, obavezno traži potvrde s volontiranja i čuvaj sve poslovne dokumente koji ti prođu kroz ruke, možda ćeš jednog dana odlučiti biti poduzetnica, trebat će ti'”.
Od 20-ak volonterskih angažmana ostala je na 2
Za nju je ključna informacija bila upravo ona o volontiranju. Puno je volontirala tijekom srednje škole i fakulteta i računala je na te volonterske sate kako bi upotpunila radno iskustvo. Međutim, to nije bilo tako jednostavno. Dvije stvari su ključne: adekvatno napisana potvrda i javni poziv za volontiranje. Tu informaciju dobila je “ispod stola”, i bila je šokirana. Sačuvala je sve svoje akreditacije s volonterskih angažmana, “ali budimo realni – rijetko se ti sati upisuju u volontersku knjižicu, a kamo li da se napiše lijepa potvrda”.
“Mislim da sam od 20-ak volonterskih angažmana ostala na 3 do 4. I sada, izmučena i osakaćena na ta 3 do 4, šapnu mi: ‘E, znaš, ponekad, neki ocjenjivači provjeravaju u nekom našem sustavu/stranici je li ikada bio javno objavljen poziv za volontere. Ako nije, ne računa se’. Da se smijem ili da plačem? Osobno sam volontirala u sportu: Davis Cup dva puta, Dobro World Cup, GMP ITF turniri, Unisport… Sport je mali svijet za sebe i svi se poznaju. Kada se jednom napravi baza volontera, ne objavljuje se više da traže nove. Imali smo grupu na WhatsAppu i dođe poruka: ‘E, ekipa, imamo Davis Cup u Varaždinu, tko želi doći volontirati?’. I to je to. Nema više javnih poziva jer nas ima puno koji volontiramo u sportu i tako smo išli po cijeloj Hrvatskoj. Moja već smanjena 3 do 4 volonterska angažmana spala su na 2“.
Smatra da bi upravo tu “zavrzlamu oko dokazivanja iskustva” trebalo promijeniti. Kako kaže, postoje studenti koji su radili puno različitih poslova, ali to ne mogu dokazati na traženi način, prvenstveno jer ih nitko nije pripremio na to da će možda morati dokazivati.
Pročitajte više: Promjene u potporama za samozapošljavanje: Što donosi 2025. za obrte?
Potvrde su dobra stvar ako do njih možete doći
“To se ne uči na fakultetu i to ti ne kažu savjetnici sa biroa. Mislim da prvenstveno treba upoznati studente odmah na početku fakulteta s mogućnostima i izazovima te im obratiti pozornost na to što je dobro ‘skupljati’ tijekom fakultetskih dana. Bila bih puno pametnija oko te papirologije da sam znala da će mi to jednog dana možda trebati. Ovako, te informacije nigdje ne postoje, nitko ih ne govori na glas”.
S druge strane, s obzirom na to da se na poduzetništvo odlučila s vrlo malo službenog iskustva nakon fakulteta, smatra da su pisma dobra stvar. Pismo potvrde možete dobiti za sve što ste radili. Ona je na fakultetu vodila studentsku udrugu za marketing META – Market Everything Target Anything, bila je demonstratorica na kolegijima engleskog jezika, vodila je fakultetski sport, i za sve to dobila potvrde.
“Kada nemate radno iskustvo koje možete lijepo prezentirati, ove potvrde vas spašavaju. Dokle god niste samo sjedili, učili i polagali ispite, nego ste radili nešto uz to, možete oslikati lijepu sliku o sebi. S te strane, potvrde su super. S druge strane, kada ne možete doći do potvrda ili one moraju biti napravljene na specifičan način koji se zapravo ne radi baš često, to je problem. Jer imate kao dokaz, na primjer, akreditaciju sa svojim imenom i prezimenom, slikom, organizatorom i datumima, ali ona se ne računa. Smatram da bi se i takvi dokumenti trebali prihvaćati jer ne pišu svi organizatori volonterske potvrde, pogotovo ne na točno takav način koji se traži”.
Pročitajte više: Kako što bolje pripremiti poslovni plan i dobiti potporu za samozapošljavanje?
Pisma namjere – ‘Bodovno vrijedna lijepa laž’
Pisma namjere su jako bitna, “bodovno vrijedna lijepa laž”. Ako ste imalo umreženi, bez problema ćete doći do pisama namjere kojima poduzeća izriču namjeru da posluju s vama nakon otvaranja obrta, kaže Marta.
“No, budimo realni, neće to biti tako odmah u početku. Razumijem potrebu za pismima namjere jer time dokazujete da imate potencijalne klijente i da će vam poslovanje biti održivo, no to nije uvijek realna slika. Ne brinite ako osoba koja vam da pismo namjere ne bude osoba koja će biti vaš prvi klijent. Uvjerit ćete ih putem da stvarno posluju s vama”.
A nakon što dobijete pozitivnu ocjenu za poticaje, prvo ide slavlje, a onda “10 upitnika iznad glave”: “Čekaj, a što sada?”. Marta je imala odličnog savjetnika na Zavodu za zapošljavanje i izvrsnu računovotkinju koji su ju proveli kroz taj proces.
“Hodaš okolo naokolo, pogotovo ako otvaraš obrt u drugom gradu, jer si onda na relaciji dva grada. Birokracija je takva kakva jest, nešto ćeš morati raditi u mjestu boravišta, nešto u mjestu prebivališta. Ja sam bila u bližim gradovima, dok moja prijateljica ide s jednog kraja Hrvatske na drugi, njoj je bilo malo teže”.
Redoslijed je ovakav:
- Odlazite u Zavod za zapošljavanje i tražite jednokratnu isplatu novčane naknade za nezaposlene (ako ste ju imali).
- Sljedeći radni dan idete u obrtničku/gospodarsku komoru otvoriti obrt.
- Nakon što dobijete te papire, možete otići u banku otvoriti poslovni račun.
- Dok čekate te papire, preko e-građana možete riješiti zdravstveno, mirovinsko i poreznu.
- Odlazite kod javnog bilježnika sa jamcem te uzimate bjanko zadužnicu.
- Sa svim potvrdama (obrtnica, izvadak iz registra, žiro račun, mirovinsko, porezna i bjanko zadužnica) dolazite ponovno u Zavod, predajete papire i čekate ugovor.
- Rekli su joj da je potrebno oko tjedan, dva da ugovor bude gotov i onda dolazite potpisati ugovor.
- Kada potpišete ugovor, čekate isplatu jednokratne naknade i poticaja na poslovni račun (rok za isplatu je 30 dana, ali kažu da bude ranije).
Kada bi mogla savjetovati nekoga tko tek kreće u proces dobivanja poticaja, rekla bi mu da se pripremi po pitanju financija. Ona je, kaže, prvo skočila pa rekla hop. Nije istražila što ju čeka niti je igdje mogla pronaći konkretne informacije o cijelom procesu.
Pročitajte više: Potpore za proširenje poslovanja – tko ih može koristiti?
Prijava za poticaje za samozapošljavanje – savjeti za one koji tek kreću
“Puno stvari ćete morati platiti prije nego što vam ikakva uplata sjedne na račun. Dobila sam 10.000 € poticaja, to su dvije bjanko zadužnice – jedna na 10.000 €, druga na 2.000 €, a obje su bile 42,50 €. Otvaranje poslovnog računa (ovisno o banci) košta 6-8 € plus 8-10 € mjesečno. Izrada web stranice… E sad, to nije nešto što morate, ali donese koji bod ako imate web u izradi ili je gotov. Cijene, naravno, ovise, ali recimo za nešto jednostavno i osnovno od 300 € pa naviše (i to ako imate sreće). PDV! Ne prihvaćaju PDV kao opravdan trošak. Tako ćete dobiti 5.000 € koje morate potrošiti na opremu, ali bez PDV-a, koji morate platiti sami (to je 1.250 € za paušlni obrt). Također, iako se možda bavite digitalnim marketingom, kao ja, internet nije opravdani trošak. Kako, zašto, ne znam. Pa eto, ako mijenjate tarifu ili uzimate fiksni internet, to vam je još 60-ak eura”.
Također, kada birate glavnu djelatnost vašeg poslovnog subjekta, jako je bitno da se ona podudara s vašim školovanjem i iskustvom koje je, ističe, upisano u mirovinsko! Nerijetko se događa da vas poslodavac stavi na jednu poziciju, ali u mirovinskom unese neku drugu. Marta zna osobe koje su zbog toga imale problema s poticajima jer ispada da nemate iskustva u segmentu u kojem želite otvoriti svoj poslovni subjekt. Provjerite mirovinsko, iskomunicirajte s trenutnim poslodavcem, jer kada odete iz te firme, onda je kasno.
Strah je prirodan
Osim toga, tražite sve moguće potvrde čim krenete s poslovima i volontiranjima! Tko zna kada ćete se odlučiti za poduzetništvo, a nećete moći doći do tih potvrda. Također, po vlastitom iskustvu zna da se ne možete uvijek na lijep način rastati od bivšeg poslodavca, pa prije nego što izvadite noževe i s njima izađete iz firme, pobrinite se da dobijete tu potvrdu. Ili barem čuvajte sve svoje studentske ugovore.
“I ono najbitnije: strah je prirodan. To znači da radite nešto van svoje zone komfora što će vas promijeniti. Malo anksioznosti i pozitivnog straha nisu na odmet. Okružite se ljudima koji vas vole i guraju naprijed. Oni su ti koji će vam odgovoriti na svako sljedeće ‘A što sada'”.
Foto: Canva / Privatna arhiva
