Strani radnici u Hrvatskoj osjetljiva su tema, ali i kratkoročna nužnost. Bez njih bi građevina stala, turizam se urušio, a BDP bi pao za 7 do 8 posto. Dugoročno, međutim, cilj mora biti država koja ne ovisi o stranoj radnoj snazi, nego vraća vlastite ljude. Da bismo to ostvarili, nužno je ozbiljno se suočiti s korupcijom i birokracijom koje potiču iseljavanje i guše poduzetništvo”, poručuje u svom priopćenju u četvrtak Udruga Glas poduzetnika, objavljujući zahtjeve Vladi i resornom ministarstvu.
Izmjena Zakon o strancima i zahtjevi UGP-a
Iznose, naime, što sve smatraju ključnim za predstojeće izmjene Zakona o strancima o kojima upravo traje javna rasprava, a pritom upozoravaju i da se zakonske izmjene ne smiju pretvoriti u prepreku malim poduzetnicima jer “upravo oni stvaraju najveći broj radnih mjesta i izravno doprinose lokalnim zajednicama”, kako stoji u priopćenju koje potpisuje Boris Podobnik, predsjednik UGP-a.
Između ostaloga, Vlada ovim zakonskim izmjenama želi intervenirati u propisane uvjete za izdavanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za izdavanje dozvola za boravak i rad. Pritom, kako stoji u službenom obrazloženju, za ocjenjivanje aktivnog obavljanja djelatnosti poslodavca u RH definira se priljev uplata na transakcijski račun poslodavca u posljednjih 12 mjeseci (sada je to šest mjeseci), a mijenjaju se i iznosi: poslodavac – pravna osoba mora imati priljev u najmanjem iznosu od 100.000 eura, a poslodavac – fizička osoba u najmanjem iznosu od 40.000 eura.
Pročitajte više: ‘Bez stranih radnika hrvatski BDP pada 8 posto i bili bismo u debeloj recesiji’
Šest ključnih zahtjeva Udruge Glas poduzetnika:
1. Ukinuti diskriminatorni uvjet o 100.000 eura godišnjeg prihoda
Taj uvjet nema uporište u europskim direktivama, pogoduje velikima, a isključuje male poslodavce, sezonce i obiteljske tvrtke. Postojeći mehanizmi kontrole (jamstveni polog, zadužnice, nadzor i kazne) već osiguravaju zaštitu radnika i sustava.
2. Ukinuti prekomjerne administrativne uvjete
Omjeri domaćih i stranih radnika, financijski pragovi i nepotrebna birokracija čine zapošljavanje stranaca gotovo nemogućim, osobito za male poduzetnike. Potrebni su razmjerni i jednostavniji uvjeti usklađeni s EU standardima.
3. Zadržati rok od 30 dana za izdavanje dozvola
Iznimno, rok se može produžiti do 60 dana, ali ako država ne izda dozvolu u roku, poslodavac mora imati pravo zaposliti radnika dok se rješenje formalno ne izda.
4. Odgoditi obvezu polaganja ispita iz hrvatskog jezika za 24 mjeseca
Ispit treba uvesti postupno, s prilagodbom razine jezika vrsti posla, uz fleksibilne modele (online, izvan radnog vremena) i bez dodatnog financijskog tereta za poslodavce.
5. Ukidanje teritorijalnog ograničenja rada
Radnici u građevini, turizmu i održavanju ne smiju biti administrativno vezani za jednu policijsku upravu. Ograničenje treba ukinuti barem za deficitarna zanimanja, a po mogućnosti i u potpunosti.
6. Uspostaviti pravičnu proceduru prije stavljanja poslodavca na “crnu listu”
Poslodavac mora imati pravo na žalbu prije nego što zabrane stupe na snagu. Evidencija se treba brisati odmah ako sud potvrdi da prekršaja nije bilo.
Što kaže službena statistika
Inače, u službenom obrazloženju za najnovije izmjene Zakona o strancima objavljenom u eSavjetovanju stoje sljedeći podaci: u prvoj godini primjene novog Zakona o strancima, odnosno 2021. godine, izdano je bila 81.995 dozvola za boravak i rad, u 2022. godini 124.121 dozvola, u 2023. godini 172.499, a u 2024. godini izdano ih je 206.529, što je povećanje od 151,88 posto u odnosu na 2021. godinu, te 530,93 posto u odnosu na 2018. godinu.
Nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o strancima 15. ožujka ove godine, došlo je pak do blagog smanjivanja broja izdanih dozvola za boravak i rad: u prvih devet mjeseci 2024. godine izdano je bilo 158.837 dozvola, a u prvih devet mjeseci 2025. godine 136.194 dozvola za boravak i rad, što je 14,3 posto manje.
Foto: Pixabay, UGP, Canva
