Hrvatska je povijesno i kulturalno snažno povezana s Italijom, a slično je i s hrvatskim gospodarstvom, u kojem je Italija jedan od najdugovječnijih i najpouzdanijih partnera. Gospodarska suradnja talijanskih i hrvatskih tvrtki, kao i talijanska ulaganja u Hrvatsku, bila bi puno manja da nema dugogodišnjih napora Talijansko-hrvatske gospodarske komore, koju vodi Andrea Perkov.
Komora je svoj život započela još 2014., kao Udruga talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj, a od kraja 2018. djeluje kao punopravna gospodarska komora, priznata od talijanske vlade. Andrea Perkov, u razgovoru s Women in Adria, opisala nam je kako Komora danas djeluje, kolika je zapravo veza između gospodarstva Hrvatske i Italije, te zašto naše dvije zemlje imaju više sličnosti nego razlika kada je riječ o poslovanju.
Talijanske investicije u Hrvatsku danas su prisutne u brojnim vitalnim sektorima – bankarstvu, energetici, maloprodaji, logistici, građevini, proizvodnji, turizmu i uslugama, a Perkov ističe kako se u posljednje dvije godine bilježi i rast u infrastrukturnim projektima.
Interes u porastu
“Interes talijanskih tvrtki je konzistentno visok i raste, osobito nakon ulaska Hrvatske u eurozonu i Schengen”, kazala nam je Perkov, dodajući kako su time uklonjeni valutni rizici i logističke barijere za talijanske investitore.
“Mi u Komori praktički svaki tjedan primamo nove upite – od malih obiteljskih poduzeća do velikih grupacija – i možemo reći da je ‘pipeline’ projekata u vrijednosti većoj od 100 milijuna eura aktivan.”
Prema procjenama Komore, u Hrvatskoj je danas oko 400 tvrtki s talijanskim kapitalom, od velikih korporacija do malih i srednjih poduzeća. Zajedno zapošljavaju oko 30.000 ljudi i sudjeluju u stvaranju više od 13% hrvatskog BDP-a. Perkov kaže i kako brojne tvrtke posluju s Hrvatskom kroz uvoz ili izvoz, no bez formalnog prisustva. “I njih sve češće nastojimo motivirati da otvore stalnu strukturu u Hrvatskoj”, rekla je.
Pročitajte više: HGK se baca na hotelski biznis, evo što se zna o projektima u Rijeci i Splitu
One-stop-shop
Komora se talijanskim gospodarstvenicima nudi kao “one-stop-shop” – rade tržišne i sektorske analize, pomažu u osnivanju tvrtki i razumijevanju regulative, rade targetirane pretrage za lokalne partnere po potrebi, od dobavljača i distributera do JV partnera i lokalnih investitora, te povezuju tvrtke s pravnicima, poreznim stručnjacima i drugim konzultantima koji razumiju obje jurisdikcije. Konačno, organiziraju i B2B susrete, misije i sektorske forume u oba smjera.
Perkov kaže kako su najčešće prepreke na koje nailaze talijanski investitori administrativna složenost i sporost – oko dozvola, suglasnosti, javnih tvrtki, prostornog planiranja… Problem je i često mijenjanje propisa i podzakonskih akata, pri čemu su redovito kratki rokovi prilagodbe. Dokumentacija je, isto tako, često dostupna samo na hrvatskom, čak i u postupcima koji su očito otvoreni i stranim investitorima.
Talijanske investitore također muči i nedostatak kvalificirane radne snage, te korištenje javne nabave kao ulaznog kanala, što je komplikacija za strane tvrtke bez lokalnih partnera.
Paket pitanja
Kada kontaktiraju Komoru, talijanski poduzetnici gotovo uvijek imaju isti ‘paket’ pitanja – ukupno porezno opterećenje, prosječne plaće po profilima, fleksibilnost radnog prava, rad stranaca, kolektivni ugovori. Zanimaju ih i distributeri, partneri, projektni developeri i potpore.
“Naš posao je te informacije prevesti u konkretnu poslovnu odluku – ‘isplati li se ući, pod kojim uvjetima i kojim tempom’”, kaže nam Perkov. Dodaje i kako zainteresiranim poduzetnicima daju i sugestije za lokalitete – koje regije imaju najviše smisla za njihovu djelatnost, kao i koje su postojeće poslovne zone i industrijski klasteri.
Talijanska Komora u Hrvatskoj dio je šireg sustava Sistema Italia, šireg operativnog sustava svih talijanskih institucija predvođenih Veleposlanstvom u Hrvatskoj, u kojem su još i Generalni konzulat Italije u Rijeci, Institut za vanjsku trgovinu, Institut za kulturu te Zajednica Talijana.
Na terenu, Komora organizira forume i konferencije, B2B misije i roadshowe, gdje dovode talijanske poduzetnike u hrvatske gradove i obratno. Organiziraju i business breakfast i tematske radionice za članove, rade i individualne pretrage partnera – kad investitor dođe s vrlo konkretnim profilom traženog partnera – te organiziraju i sastanke, a brinu i za umrežavanje svojih članova.
Najveći potencijal za dalji rast talijanskih ulaganja Perkov vidi u energetici i zelenoj tranziciji – OIE, baterijski sustavi, modernizacija mreže, energetska učinkovitost zgrada i industrije.
Turizam i Jadran
“Hrvatska je pozicionirana kao vrata za jugoistočnu Europu i koridor prema srednjoj Europi pa je tu logična logistika i luke”, objašnjava Perkov. “Hrvatska ima potrebu za više proizvodnih pogona, a talijanski su ulagači zainteresirani za proizvodnje s dodanom vrijednosti, odnosno komponente, metaloprerađivačka industriju te naravno, ICT usluge.”
Ističe i kako ne treba zanemariti turizam, i Jadran koji nas spaja. “Ali turizam nove generacije, cjelogodišnji, premium kvalitete, visoke kategorije s naglaskom na eno- gastro ponude. Kombinacija hrvatske lokacije, fondova EU i talijanskog industrijskog znanja tu je iznimno snažna.”
Što se tiče razlika u mentalitetu i poslovnom okruženju, Perkov kaže kako investitorima uvijek naglašavaju nekoliko ‘kulturnih detalja’. “U Italiji se često puno toga rješava brzo i neformalno, uz snažnu kulturu ‘subito” i improvizacije; u Hrvatskoj je veći naglasak na formi, proceduri i službenim dokumentima, osobito kad su u pitanju institucije”, rekla je Perkov i dodala kako se i odluke u Hrvatskoj često donose sporije, te je stoga važno imati strpljenja i pratiti proceduru.
Kulturna bliskost
“U pregovorima Hrvati znaju biti rezerviraniji na početku, dok se povjerenje gradi, no jednom kad se povjerenje stekne, suradnja postaje vrlo lojalna i dugoročna”, kazala je Perkov.
S druge strane, kaže kako je srećom sličnosti možda i više nego razlika. Prvo, obje zemlje imaju snažnu tradiciju malih i srednjih obiteljskih tvrtki, te se njeguju osobni odnosi, povjerenje i ‘riječ’. Obje zemlje imaju i mediteranski mentalitet, s razumijevanjem za važnost fleksibilnosti, ali i za kvalitetu života.
Konačno, tu je i jezična i kulturna bliskost. “Puno talijanizama u hrvatskom, puno Hrvata govori talijanski te talijanska manjina kao najveća autohtona manjina u Hrvatskoj čini početnu komunikaciju puno lakšom”, rekla je Perkov. “Kad to stavimo na stol investitoru, shvate da ne dolaze u potpuno ‘drugi svijet’, nego u vrlo kompatibilno okruženje.”
Foto: CC0, Canva, Privatni arhiv
