Kad radite u financijama, ljudi često pretpostavljaju da razgovori o novcu kod kuće izgledaju kao mala predavanja o štednji, kamatama i investicijama. U stvarnosti, puno su jednostavniji – i puno iskreniji. Najčešće počnu sasvim običnim pitanjem: Daje li bankomat novac kad god želimo i koliko želimo?, “Zašto mi to ne možemo kupiti?” ili “Kako ljudi zarade toliko novca?”
Djecu novac zapravo jako zanima. Možda ne na isti način kao odrasle, ali znatiželja postoji puno ranije nego što mislimo. Problem je što odrasli često izbjegavaju te razgovore ili ih vode previše apstraktno misleći da djeca nisu spremna razumjeti novac.
A upravo u razdoblju između desete i osamnaeste godine djeca stvaraju prve prave financijske navike – kako trošiti, kako štedjeti i kako razmišljati o budućnosti.
Prva lekcija: novac ne dolazi iz bankomata
Djeca oko desete godine počinju razumijevati osnovne stvari o novcu, ali njihova logika je još uvijek vrlo jednostavna. Ako vide da kartica uvijek “radi”, lako mogu pomisliti da novca zapravo uvijek ima dovoljno.
Sjećam se situacije kada me jedno od moje djece pitalo zašto jednostavno ne podignemo još novca na bankomatu. To je bio trenutak kada shvatite koliko je važno objasniti nešto što odraslima djeluje očito: novac dolazi iz rada, ulaganja, vremena i truda.
U toj dobi najvažnije je naučiti ih tri stvari – da postoje potrebe i želje, da novac ima ograničenje, da se za veće stvari često treba štedjeti ili ako ih i kupimo unaprijed da smo potrošili planirani budžet i onda neko vrijeme nema dodatnih kupnji.
Džeparac je tu možda i najbolja škola. Djeca raspolažući manjim svotama kroz vlastite male odluke nauče nešto što se ne može objasniti teorijom: kako izgleda kada potrošite sve odjednom. I iskreno, male pogreške su dio procesa. Bolje je naučiti lekciju s deset eura nego s deset tisuća.
Pročitajte više: Kako učiti djecu o novcu: Što djeca do desete godine mogu razumjeti o financijama?
Adolescencija: kad potrošnja postaje društvena stvar
Ulaskom u tinejdžerske godine novac dobiva potpuno novu dimenziju. Odjednom više nije riječ samo o igračkama ili slatkišima. U igru ulazi rast potrošnje, trendovi, društvene mreže i utjecaj vršnjaka.
Tinejdžeri počinju uspoređivati što imaju drugi – od odjeće do gadgeta – i to snažno utječe na njihove financijske želje.
U tom razdoblju često razgovaramo o nečemu što je u financijama vrlo važno: impulzivnoj kupnji i stvarnoj vrijednosti za novac.
Danas je to posebno izraženo jer je proces kupnje postao jednostavan. Nekoliko klikova i kupnja je zaključena. Djeca ne vide fizički novac kako odlazi, pa im je teže razumjeti stvarnu vrijednost.
Upravo zato s tinejdžerima ima smisla razgovarati o stvarima poput osobnog budžeta, potreba i želja. Ne mora to biti ništa komplicirano – dovoljno je da znaju koliko imaju i koliko troše.
Zanimljivo je da u toj dobi mnogi počnu postavljati i puno ozbiljnija pitanja o novcu nego što očekujemo npr. o investiranju.
Generacija Z razmišlja o investiranju ranije nego prijašnje generacije
Mladi iz generacije Z, počinju razmišljati o investiranju puno ranije nego prethodne generacije.
Dio razloga je tehnologija. Investiranje je danas dostupno putem aplikacija na telefonu. Informacije su svugdje – na YouTubeu, podcastima, društvenim mrežama.
Mladi često prvi put čuju za dionice, kriptovalute ili fondove upravo na internetu.
Prema nekim međunarodnim istraživanjima, značajan dio pripadnika generacije Z počinje ulagati već prije dvadesete godine života. To je velika promjena u odnosu na generacije njihovih roditelja, koje su s investiranjem počinjale kasnije. Naravno, to ne znači da svi razumiju rizike. I tu dolazimo do najvažnijeg dijela.
Što mlade zapravo zanima o novcu
Zanimaju ih vrlo konkretne stvari, kako zaraditi prvi novac, kako si priuštiti nešto što žele, kako funkcioniraju dionice, kako postati financijski neovisan…
Drugim riječima, zanima ih financijska sloboda, iako možda još ne koriste taj izraz.
Najvažnija lekcija o novcu koju djeca mogu naučiti
Kada bih morala izdvojiti jednu financijsku ideju koju bi svako dijete trebalo razumjeti, to bi bila snaga vremena u financijama.
Novac koji se štedi ili ulaže kroz vrijeme može rasti na način koji je mladima teško zamisliti. Mala ulaganja, ako počnu dovoljno rano, mogu napraviti ogromnu razliku kasnije u životu. To je možda i najljepša stvar u financijama: vrijeme je često važnije od iznosa. A kod zaduživanja svakako razmisliti opet o vremenu vraćanja i mogućim okolnostima i dobro promisliti hoću li s planiranim budgetom moći redovno otplaćivati kredit i pokrivati životne potrebe.
Prve lekcije o novcu uče se u obitelji. Roditelji često misle da moraju znati sve o financijama da bi mogli razgovarati s djecom o novcu. Kupovina u trgovini, planiranje odmora ili štednja za nešto što žele kupiti mogu postati male obiteljske lekcije o financijama.
Na kraju, cilj je odgojiti ljude koji razumiju vrijednost novca, znaju donositi promišljene odluke i ne dopuštaju da financije upravljaju njihovim životom.
Ako to uspijemo, napravili smo puno više nego što se na prvi pogled čini.
EOS kroz različite projekte aktivno radi na razvoju financijske pismenosti u društvu. Sudjelovanjem u edukacijama, predavanjima i javnim raspravama nastoje građanima, posebno mladima, približiti teme poput upravljanja osobnim financijama, odgovornog zaduživanja i razumijevanja preuzimanja obveze. Uz aktivnosti u sklopu održivosti na nivou EOS Grupe financijska pismenost jedna je od važnih tema kroz podršku FINlit zaklade, a i lokalno je EOS MATRIX posvećen razvoju financijske pismenosti građana putem edukativne web stranice bezduga.hr. Takve inicijative pomažu građanima da donose informirane financijske odluke i smanje rizik od prezaduženosti, čime se dugoročno doprinosi stabilnijem i odgovornijem upravljanju novcem.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s EOS Matrix.
Autorica: Ivana Gabrić Markovinović, čelnica marketinga i komunikacija, EOS Matrix Croatia
Foto ilustracija: Nano Banana 2
