U Hrvatskoj je 14 državnih praznika, a pojedini su spojeni s katoličkim blagdanima. Uz Novu godinu, Božić, blagdan sv. Stjepana, Bogojavljenje, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo te Veliku Gospu i Dan svih svetih, u Hrvatskoj se obilježava još i Praznik rada, Dan državnosti, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata. Za mnoge je spajanje praznika s vikendima i neradnim danima umijeće koje donosi više slobodnog vremena (ne samo u Hrvatskoj), a čini se da bi tome u skoroj budućnosti u drugim zemljama mogao doći kraj.
U srpnju je francuski premijer Francois Bayrou predložio da se Uskrsni ponedjeljak i Dan pobjede u Europi (8. svibnja) uklone s popisa od 11 praznika koji se obilježavaju u toj zemlji. Uslijedilo je negodovanje, a politički čelnici i s ljevice i s desnice napali su taj njegov plan, prenosi Deutsche Welle.
Smanjenje troškova ukidanjem praznika
Bayrou je iznio da bi ukidanje praznika moglo pomoći Francuskoj da smanji pritisak na proračun. Pritom on nije jedini koji je došao na takvu ideju.
Ranije ove godine Slovačka je ukinula jedan od svojih državnih praznika nastojeći poboljšati svoju fiskalnu poziciju, a 2023. godine je Danska ukinula obilježavanje Uskrsnog ponedjeljka. Obrazloženje Kopenhagena bilo je da je potrebno stvoriti fiskalni prostor kako bi se pokrio rastući proračun za obranu.
Tom se trendu s druge strane Atlantika pridružio i američki predsjednik Donald Trump. On je 19. lipnja na svojoj društvenoj mreži napisao da „previše neradnih praznika u Americi“ košta „milijarde dolara“.
Mnogi su to protumačili kao političku izjavu, jer je Trump to objavio baš na Dan ukidanja ropstva (Juneteenth), koji je Bidenova administracija 2021. proglasila državnim praznikom. No, jesu li zemlje s manje državnih praznika zaista produktivnije?
Pročitajte više: Kako do sedam dodatnih dana ‘godišnjeg’ koje poslodavac ne smije odbiti?
Produktivnost ovisi o više faktora
„Dokazi koji idu u prilog toj tezi su ograničeni“, kaže za DW Charles Cornes, viši ekonomist u britanskoj konzultantskoj kući Cebr.
„Produktivnost manje ovisi o broju državnih praznika, a više o faktorima kao što su učinkovitost rada, kapitalna ulaganja, vještina radne snage i tehnologija“, navodi Cornes.
Znanstvene studije sugeriraju da se smanjenjem broja praznika mogu postići samo vrlo mala povećanja BDP-a. Studija Lucasa Rossoa i Rodriga Andresa Wagnera iz 2021. pokazala je da državni praznici zapravo mogu povećati potražnju za nekim potkategorijama BDP-a, ali i da dolazi samo do malog povećanja BDP-a kada praznici padaju vikendom i ne budu zamijenjeni idućim radnim danom.
Međutim, studije MMF-a i njemačkog Bundesbanka otkrile su da bi svako povećanje BDP-a bilo proporcionalno znatno manje od povećanja ukupnog broja radnih dana.
U teoriji, slobodan dan za radnika znači da je njegova produktivnost za taj dan – nula. Uz to, produktivnost je uglavnom smanjena i u danima oko državnih praznika, jer mnogi ljudi uzimaju slobodne dane prije ili poslije praznika kako bi produžili svoje slobodno vrijeme.
Iako smanjivanje broja državnih praznika može dovesti do povećanja poreznih prihoda za vladu, postoje i kontraargumenti po kojima slobodni dani dugoročno povećavaju osjećaj zadovoljstva kod radnika, što onda utječe i na njihovu produktivnost.
„Postoje dokazi koji ukazuju na to da su s manjim brojem dana za odmor i manjim brojem praznika radnici u većem riziku od ’izgaranja’, a to onda vodi ka ukupnom smanjenju osjećaja zadovoljstva kod radnika“, kaže za DW Adewale Maye, analitičar u vašingtonskom Institutu za ekonomsku politiku.
Kraći radni tjedan i manje rada
Pitanje produktivnosti radnika mnogi pokušavaju riješiti uvođenjem skraćenog radnog tjedna. Tako će, primjerice, u Sloveniji od 1. siječnja sljedeće godine na snagu stupiti zakon koji radnicima blizu mirovine omogućuje smanjenje radne obveze.
Konkretno, to znači da će zaposlenici s najmanje 35 godina radnog staža moći birati između slobodnog petka, produženog vikenda ili skraćenog radnog dana na šest radnih sati.
Prema podacima Eurostata, prosječni broj odrađenih radnih sati na tjedan u razdoblju od 2022. do 2024. je pao s 39,6 na 37,8 sati, a sličan je trend zabilježen i u svim drugim članicama EU, uključujući Švicarsku i Norvešku.
Foto: Freepik, Canva
