„Hrvatska i jugoistočna Europa nalaze se u istom obrascu kao i ostatak svijeta – žene se u zdravstvenom sustavu i dalje prečesto ne shvaća dovoljno ozbiljno, a to je najvidljivije upravo ondje gdje bi skrb trebala biti najizraženija: u trudnoći, porodu i razdoblju nakon poroda“, upozorava Sanya-Eduarda Kužet, principal u zagrebačkom uredu Boston Consulting Groupa.
Unatoč činjenici da žene čine više od polovice svjetske populacije, na njihovo zdravlje otpada tek mali dio globalnih zdravstvenih ulaganja. Prema prvom Izvješću o ulaganjima u zdravlje žena koje su objavili Svjetski ekonomski forum i Boston Consulting Group, samo oko šest posto privatnih ulaganja u zdravstvo odnosi se na područja specifično povezana sa zdravljem žena.
Još je izraženija koncentracija tih sredstava: čak 90 posto ulaganja odlazi na tri područja – rak kod žena, reproduktivno zdravlje i zdravlje majke. Zbog toga brojna druga stanja koja pogađaju žene ostaju nedovoljno istražena i financirana, iako ih pogađaju jedinstveno, drugačije ili u većoj mjeri nego muškarce.
Sustav koji često “ne vidi” žene
Problem, upozoravaju autori izvješća, počinje i prije dolaska pacijentica u zdravstvenu ordinaciju. Globalno se na istraživanje i razvoj povezan sa zdravljem žena troši tek oko pet posto sredstava. Posljedice su sporija dijagnostika, veći broj pogrešnih dijagnoza i nedostatno liječenje.
„Nejednakost u zdravlju žena nije sekundaran problem nego sustavni propust – u istraživanju, dijagnostici, liječenju i financiranju“, kaže Kužet. „Dokazi pokazuju da žene u prosjeku kasnije dobivaju dijagnozu za više od 700 bolesti, uključujući kašnjenja od oko dvije i pol godine kod nekih vrsta raka, a u hitnim službama čekaju 33 posto dulje od muškaraca s istim simptomima.“
Posljedice se ne vide samo u medicini nego i u ekonomiji. Žene žive dulje od muškaraca, ali dulje žive i s lošijim zdravstvenim stanjem – u prosjeku oko 19,3 godine života provode u narušenom zdravlju, dok je kod muškaraca taj broj 16,2 godine. Primjerice, čak 20 posto žena u menopauzi razmišlja o odlasku s posla ili ga napušta zbog simptoma povezanih s tim razdobljem života.
Pročitajte više: Medicina je dugo bila fokusirana na muškarce. Sada rastu FemTech i FemHealth, kaže čelnica AI huba
Tržišna prilika od 100 milijardi dolara
Prema analizi Boston Consulting Groupa, nedovoljno financirana područja ženskog zdravlja predstavljaju i veliku ekonomsku priliku. Samo četiri područja – kardiovaskularne bolesti, osteoporoza, menopauza i Alzheimerova bolest – mogla bi do 2030. godine predstavljati tržište vrijedno više od 100 milijardi dolara ako sve žene dobiju standardnu razinu skrbi.
Uz ta područja postoje i zdravstveni problemi koji gotovo isključivo pogađaju žene, poput endometrioze ili sindroma policističnih jajnika (PCOS). Unatoč činjenici da pogađaju milijune žena diljem svijeta, na njih otpada manje od dva posto ukupnih ulaganja u zdravlje žena.
„Zdravlje muškaraca dugo je bilo zadana polazna točka za istraživanja i razvoj proizvoda. Klinički standardi i inovacijski procesi često su bili prilagođeni muškoj fiziologiji, što je sustavno zapostavljalo bolesti koje pogađaju žene“, upozorio je Shyam Bishen iz Svjetskog ekonomskog foruma.
Hrvatska: dobri primjeri, ali i praznine u skrbi
Europa sve više prepoznaje problem rodnih nejednakosti u zdravstvu. Program EU4Health za razdoblje 2021.–2027. među prioritete stavlja smanjivanje tih nejednakosti, razvoj istraživanja usmjerenih na zdravlje žena i bolji pristup inovacijama i terapijama.
Pojedine države već su pokrenule i konkretna ulaganja. Njemačka je, primjerice, u saveznom proračunu za 2024. izdvojila 12,5 milijuna eura za istraživanja povezana sa zdravljem žena.
U Hrvatskoj postoje i pozitivni primjeri organiziranih programa. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke pokazao je kako sustavno pozivanje i javnozdravstvene kampanje mogu dosegnuti velik broj žena. Inicijative poput Dana crvenih haljina dodatno su otvorile javnu raspravu o specifičnostima bolesti kod žena, posebno kada je riječ o moždanom udaru.
No, Kužet upozorava da postoje i ozbiljni nedostaci u sustavu, posebno u razdoblju nakon poroda.
„Paradoks je da se žene mogu suočiti s teškim, pa i ponižavajućim iskustvima upravo u fazi života koja bi trebala biti jedna od najsretnijih. Nakon poroda često nedostaje sustavna fizička i emocionalna podrška majkama. Teret oporavka, mentalnog zdravlja i mogućih komplikacija prečesto ostaje na ženi i njezinoj obitelji umjesto da bude dio strukturirane zdravstvene skrbi“, kaže Kužet.
Tko će pokrenuti promjene
Izvješće također identificira niz područja u kojima bi se mogao razviti novi investicijski zamah – od virtualne zdravstvene skrbi i digitalnih platformi za mentalno zdravlje žena do tehnologija za udaljeno praćenje trudnoće i nosivih uređaja koji prate metabolizam.
„Dobra vijest je da investitori počinju gledati na zdravlje žena kao na područje rasta, a ne samo kao na nišu“, poručila je Trish Stroman iz Boston Consulting Groupa.
No za Hrvatsku i zemlje jugoistočne Europe ključno pitanje ostaje kako europske strategije pretvoriti u konkretne programe i kapacitete u zdravstvenim sustavima. „Ako želimo stvarne promjene, potrebno je povezati javni sektor, investitore i zdravstveni sustav. Tek tada će se europski smjer pretvoriti u stvarne rezultate za žene“, zaključuje Kužet.
Foto: BCG, Pixabay, Canva
