Od 1. srpnja stupaju na snagu mjere HNB-a koje bi trebale, prema očekivanjima središnje banke, blago usporiti rast zaduživanja hrvatskih kućanstava, kao i smanjiti udio kredita koji se odobravaju uz relativno blage kriterije.
Podsjetimo što podrazumijevaju nove mjere: pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za nestambene kredite. Omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Također, ročnost stambenih kredita ograničuje se na 30, a nestambenih kredita na 10 godina. (Inače, banke će na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih kriterija.)
Mjere strožeg kreditiranja najavljene još početkom godine
Sve to je preventivna akcija HNB-a zbog rizika povezani sa snažnim rastom kredita kućanstvima koji se ubrzava od početka 2023. godine. Kako je objavljeno u lipanjskom biltenu središnje banke, cilj mjera je “ojačati financijsku otpornost kućanstava u slučaju nepovoljnih makroekonomskih kretanja”. Drugim riječima, dižu visinu “nasipa” koji bi trebao pomoći u slučaju krize, kada bi zaprijetila poplava kredita koje građani ne mogu vraćati.
Stvari, međutim, nisu jednoznačne. Kako su mjere HNB-a bile najavljene još početkom godine (i trebale su stupiti na snagu 1. travnja, pa je to onda odgođeno na 1. srpnja), u međuvremenu su komercijalne banke debelo koristile priliku i stavile nogu na gas: krenule s akcijskim ponudama kredita, odnosno kamata. Ukratko, kreditiranje građana je – skočilo.
Zanimale su nas stoga konkretne brojke o efektima tog “grace perioda” uoči novih mjera. Iz HNB-a su na upit Women in Adria odgovorili statistikom vezanom za stambene kredite iz koje proizlazi da se pod utjecajem smanjenja kamatnih stopa na nove stambene kredite – s 3,75 posto u siječnju 2025. na 2,96 posto u travnju 2025. – u razdoblju od siječnja do travnja bilježi snažan porast novoodobrenih stambenih kredita.
Pročitajte više: Trebate kredit za stan? HNB uvodi nova pravila za kreditiranje
Snažan rast stambenih kredita
U prva tri mjeseca ove godine je, kažu, zabilježen snažan rast broja isplaćenih stambenih kredita u odnosu na isto razdoblje 2024: bilo ih je 5315, što je rast od 29 posto u odnosu na 4123 iz prva tri mjeseca 2024. godine. “Istovremeno, ukupan iznos isplaćene glavnice porastao je za 50 posto, dosegnuvši 654 milijuna eura. Time je prosječna isplata po kreditu porasla na 123 tisuće eura, što je povećanje od 16,6 posto u odnosu na 105,4 tisuća eura iz prvog tromjesečja 2024. godine”, stoji u odgovoru HNB-a.
Dodaju pak da se paralelno s time, u prva četiri mjeseca ove godine bilježi i izrazit porast ponovnih sporazuma kod stambenih kredita (sklapanje aneksa postojećih ugovora i refinanciranje kredita), a sklapanje aneksa je kod polovice ugovora dovelo do smanjenja kamatnih stopa. Navode također da je kod oko 70 posto refinanciranja došlo do istovjetnog pada kamatne stope kao i kod aneksa postojećih ugovora.
Ukratko, iz HNB-a priznaju da je neposredno uoči stupanja na snagu njihovih mjera zaoštravanja kriterija zapravo snažno porastao broj novih kredita, ali je ujedno dio građana iskoristio bankarsku “akciju” da povoljnije “preuredi” stare ugovore.
Vedan Šošić o efektu ograničenja na stambene kredite
Što mogu očekivati oni koji nisu imali sreće da u prvoj polovici godine nađu novi stan i skupe dokumentaciju za kredit? I ide li HNB u suprotnom smjeru od Vladine stambene politike kojom se nastoji olakšati stjecanje prve nekretnine?
Oni koji u novim uvjetima neće moći zadovoljiti kriterije za dobivanje kredita sigurno će tako misliti, a glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić u nedavnoj kolumni piše da im se građani još uvijek javljaju s bojaznima da bi zbog ograničenja mogli propustiti već zakaparenu nekretninu. On, međutim, misli da se ograničenja ne bi trebala znatnije odraziti na mogućnost dobivanja stambenog kredita i ponavlja da je cilj prije svega zaustavljanje procesa postupnog popuštanja kriterija. Dodaje također da stoga ne treba očekivati niti da mjere “ohlade” tržište nekretnina. Što se tiče navale na kredite u prvoj polovici godine, Šošić kaže da su ih u najvećoj mjeri podizali upravo oni koji bi to mogli učiniti i – nakon srpnja.
Tko uglavnom diže nenamjenske kredite: Dohodak niži od 1200 eura
U svom biltenu Financijska stabilnost br. 26, HNB kaže da u sadašnjim makroekonomskim okolnostima očekuje da će mjere vezane uz kreditiranje “donekle usporiti rast nenamjenskih gotovinskih kredita, a ne bi trebale znatnije utjecati na stambeno kreditiranje”.
Nestambeni krediti, navode u središnjoj banci, najviše se pak odobravaju potrošačima s dohocima oko prosječne plaće, uz znatnu zastupljenost nižih dohodaka. Oko tri četvrtine isplaćenih nestambenih kredita odobreno je dužnicima s mjesečnim dohotkom do 1500 eura, od čega 54 posto ukupnog broja kredita čine potrošači s dohotkom nižim od 1200 eura. (Stambene kredite najčešće ugovaraju potrošači s malo višim dohocima, pa je 56 posto broja kredita isplaćeno potrošačima s dohotkom višim od 1800 eura).
Utjecaj mjera na inflaciju
Ove su godine smanjene kamatne stope i na nestambene kredite (u ožujku 2025. je kamata iznosila 5,7 posto), pa je i to pridonijelo rastu potražnje. Dodatno, u HNB-u kao činitelj rasta potražnje ističu potrošnju trajnih dobara, poput automobila, “pri čemu se dio nestambenih kredita vjerojatno rabi i za druge svrhe, poput uređenja nekretnina ili manjih investicija u gospodarsku djelatnost”.
Što, na koncu, s utjecajem novih mjera na inflaciju? U HNB-u prognoziraju da će, “pridonijeti smanjenju inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom”. Logika je jednostavna: manje para (nenamjenskih kredita), manja potrošnja.
Foto: Pixabay/Canva
