Danas se u Galeriji Klovićevi dvori otvara izložba “Zbirka Kviz – mala riznica hrvatskog slikarstva”, koja već u svome nazivu sugerira da zavrjeđuje posebnu pažnju jer su u pitanju vrijedna djela domaćih autora. Samu zbirku je Galeriji donirao zagrebački bračni par Boris i Jelva Kviz koji ju je stvarao 60-ak godina.
O tome što se sve može vidjeti na izložbi te kako je došlo do donacije zbirke koja je za hrvatsko slikarstvo neprocjenjiva, pitali smo jednu od autorica i kustosica Danijelu Markotić.
Donacija jedne od najrespektabilnijih zbirki
Samu donaciju supružnika Kviz je opisala kao jednu od najrespektabilnijih, a javnosti nepoznatih zbirki modernog hrvatskog slikarstva koja broji 68 djela, većinom vrhunskih ostvarenja umjetnika nastalih od 1883. do sredine sedamdesetih godina 20. stoljeća. “Raskošna i skromna u isto vrijeme, odlikuje se iznimnom kvalitetom koja se ne razmeće i ne hvasta, već krije u samozatajnoj kronologiji jednoga života koji u sebi sabire mnoge druge obzore ili svjetove sačuvane u nijemim svjedocima povijesti – slikama”, kaže o zbirci.
Među slikama se izdvaja ‘Autoportret’ Josipa Račića iz 1906./7. godine koji je i pojedinačno zaštićeno kulturno dobro.
“Prvi je to autoportret ovog slikara iznimna opusa i kratka života zbog koje je osamdesetih godina prošlog stoljeća tadašnja kustosica Moderne galerije, Jelena Uskoković u Večernjem listu pokrenula inicijativu za donacije kojima bi se slika otkupila u fundus Moderne galerije”, kaže nam Danijela Markotić. Ističe u zbirci i alegorijski prikaz Vlahe Bukovca iz 1898. godine „Pet ćutila“, što je također pod zaštitom Republike Hrvatske.
Pročitajte više: Neustrašive i obrazovane: 100 žena koje su promijenile Hrvatsku
Strast i ljubav prema lijepoj umjetnosti
Navodi da zbirka sadrži i po nekoliko djela drugih autora hrvatske moderne poput Bele Csikosa Sesie, Ferde Kovačevića, Mencija Clementa Crnčića, Mate Celestina Medovića, zatim medulićevca Emanuela Vidovića, Miroslava Kraljevića i minhenske četvorice, Milivoja Uzelca i praške četvorice, pa sve do Ljube Babića, Jerolima Miše, Zlatka Šulentića, Jurja Plančića, Ignjata Joba i Miljenka Stančića.
Što pak reći o samim (dosadašnjim) vlasnicima zbirke, donatorima?
Sveučilišni profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Boris Kviz i supruga Jelva slike su počeli prikupljati početkom 70-ih godina prošlog stoljeća iz strasti i ljubavi prema lijepoj umjetnosti, kaže kustosica.
Pravi dragulj za posjetitelje
“O njihovu integritetu i pristupu govori i činjenica da nijedna slika kupljena za zbirku nikada nije prodana ni zamijenjena za neku drugu. Slike su često kupovali od samih autora ili su im tek drugi vlasnici, pa nam je i provenijencija slika dobro poznata. Sva su djela uredno dokumentirana i bibliografirana”, naglašava.
Napominje da je Galerija od obitelji Kviz posuđivala djela niz godina, pa su stoga odlučili “ovu brojkom malu, ali kvalitetom iznimnu privatnu kolekciju predstaviti javnosti”. Autorica i kustosica izložbe je, uz našu sugovornicu, dr. sc. Petra Vugrinec. U konačnici je pak ta suradnja rezultirala “velikodušnom, nesebičnom i nesvakidašnjom gestom donacije cijele zbirke Galeriji Klovićevi dvori na čemu smo iznimno zahvalni, a vjerujemo da će predstavljati pravi dragulj za posjetitelje svih generacija”, kaže Danijela Markotić.
Dodaje da, propitujući kolekcionarstvo kao svojevrsni specifikum naše sredine bez pandana u regiji, ova izložba naglašava važnu i vrijednu tradiciju.
Foto: Mario Krištofić, Goran Vranić/Galerija Klovićevi dvori/Canva
