Embrij smrznut prije 30 godina, a beba tek rođena: O tome govori pionir izvantjelesne oplodnje u Hrvatskoj

Amerikanac Thaddeus Daniel Pierce rodio se 26. srpnja, a to je izazvalo neviđeni svjetski interes jer je riječ o dječaku čiji je embrij zamrznut 1994. – prije 30 godina. Time je postao dijete rođeno iz najduže čuvanog zametka.

Njegov dolazak na svijet proizlazi iz težnje bračnog para Archerd koji je prije 30 godina pokušao ostvariti roditeljstvo. Medicinski potpomognutom oplodnjom Linda, koja danas ima 62 godine, tada je ostala trudna s jednim od četiri zametka proizašla iz tog postupka, dok su preostala tri ona i suprug sačuvali u kriokomori. Nakon razvoda, zametke je darovala kršćanskoj udruzi koja pomaže parovima u borbi protiv neplodnosti.

Lindsey i Tim Pierce iz Ohija lani posvojili jedan od ta tri embrija nakon što su sedam godina pokušavali postati roditelji. Nisu se zamarali pitanjem o starosti embrija.

“Nismo u to ulazili misleći da ćemo oboriti bilo kakve rekorde. Samo smo htjeli imati bebu”, kazala je Lindsey za MIT Technology Review.

Mama i Thaddeus Daniel nakon poroda se dobro oporavljaju.

Rutinski postupak

Prvi uspješan porod nakon IVF postupka bio je 1978. godine te se u Velikoj Britaniji rodila Louise Brown.

„Do danas je zamrzavanje embrija i jajnih stanica postala rutina. To je tehnologija koja se svakodnevno radi u svim kvalitetnijim laboratorijima koji se bave izvantjelesnom oplodnjom, a zamrzavanje je postalo toliko učestalo da je češći embriotransfer odmrznutih zametaka nego svježih“, objašnjava za Women in Adria prof. dr. sc. Velimir Šimunić, profesor ginekologije i porodništva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, utemeljitelj i voditelj Poliklinike IVF te jedan od pionira humane reprodukcije u Hrvatskoj.

Ističe kako embriotransfer odmrznutih zametaka u brojnim zapadnim zemljama čini od 80 do 90 posto svih postupaka potpomognute oplodnje.

„Razlog leži u činjenici da se u naprednim centrima radi preimplantacijsko gensko testiranje jer se želi utvrditi kromosomska normalnost zametaka. Testiranje se provodi peti dan u fazi blastociste koja se potom zamrzava dok ne dođu nalazi te se do tada odgađa embriotransfer“, objašnjava prof. Šimunić dodajući kako stručnjaci usto potvrđuju da su rezultati nakon zamrzavanja bolji nego kad je riječ o svježem embriotransferu.

Pročitajte više: Je li istina da kofein smanjuje plodnost? Istina o kavi i začeću

Visoka tehnologija bez štetnih posljedica

„Također, napredne tehnike zamrzavanja tj. vitrifikacije danas su takve da gotovo i nema štetnih posljedica te kod odmrzavanja 90 – 95 posto zametaka preživljava. Zameci se čuvaju u posebnim uvjetima u tekućem dušiku na  -196 stupnjeva Celzijevih, pa i ovaj slučaj iz SAD-a pokazuje da zameci mogu zaista dugo ostati u takvom jednom poštednom stanju dajući visoku šansu za trudnoću u bilo kojoj budućnosti“, kaže prof Šimunić osvrćući se na činjenicu kako je to osobito važno za žene bez partnera koje zamrzavaju jajne stanice kako bi sačuvale mogućnost začeća u kasnijoj dobi, a metoda je ista kao i kod zamrzavanja zametaka.

„Zato nas stručnjake ne iznenađuje zdravi porod i dijete rođeno iz zametka prije 30 godina jer je već bilo sličnih situacija, to nije nevjerojatno“, kazao je prof. Šimunić referirajući se na činjenicu da su donedavni rekorderi bili blizanci rođeni u Oregonu 2022. godine, a riječ je o djeci iz embrija zamrznutih 30 godina ranije.

Trudnoće iz zamrznutih zametaka u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se na godinu zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji rodi oko 1600 djece, odnosno oko pet posto rođenih.

„Nažalost, osim podataka o uspjehu krio-embrio transfera (FET-a), nema statistike o trajanju krio pohrane tj. uspjehu odavno zamrznutim zamecima. Stoga mogu govoriti samo o rezultatima u mojem centru. Lani smo ostvarili zdravu trudnoću i porod iz zametka zamrznutog prije 12 godina, što govori u prilog činjenici da je riječ o metodi koja je sigurna i napredna“, otkrio je prof. Šimunić te istaknuo kako također djeca rođena iz takvih trudnoća u zdravstvenom smislu ne odstupaju od djece začete prirodnim putem.

„Čak i nakon dugotrajnog zamrzavanja, ne bilježimo nikakve abnormalnosti u zdravlju novorođenčadi. Suvremene metode omogućuju uspješno začeće i kad je riječ o onkofertilitetu tj. zamrzavanju jajnih stanica radi liječenja karcinoma, kao i kod socijalnog fertiliteta kod zamrzavanja jajnih stanica žena bez partnera, tako da je perspektiva odlična“, zaključio je prof. Šimunić.

Foto: Privatna arhiva, Freepik, Canva