VIDEO: Zašto djeca ne čitaju? Možda zato što ih ne slušamo, a imamo alat koji bi im pomogao 

Kraj školske godine donosi uobičajene bilance: tko je prošao, tko nije, tko je briljirao, a tko podbacio. No, ispod tih brojki krije se dublja priča o sustavu koji sve teže dopire do svojih učenika. Prošle godine, gotovo trećina maturanata nije uspjela položiti esej iz hrvatskog jezika. Više od 3000 djece nije dobilo zeleno svjetlo za ulazak u srednjoškolski obrazovni proces. Statistike su neumoljive, ali one su samo simptom dubljeg problema: sve izraženijeg poremećaja pažnje, gubitka koncentracije, emocionalne nestabilnosti i nepovezanosti s obrazovnim sadržajem. 

Djeca, čitanje, obrazovanje i ocjene

Na nedavnoj tribini naslovljenoj Nova čitanja, u organizaciji platforme book&zvook održanoj u Centru kulture Ribnjak, spisateljica i profesorica Akademije dramskih umjetnosti u zagrebu Nataša Govedić i ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić otvorili su pitanja o tome kako danas čitamo i učimo. Govedić je istaknula potrebu za oslobađanjem od straha i opresije u obrazovanju, naglašavajući važnost povezivanja i eksperimentiranja. Jokić je iznio upečatljivu statistiku o mentalnom zdravlju mladih i naveo da premijer dekretom može ukinuti ocjene u prva četiri razreda osnovne škole. Ukazujući na štetnost postojećeg modela ocjenjivanja i borbe za ocjenom, a ne znanjem, izrazio je potrebu za hitnim promjenama u sustavu koji ne omogućuje slobodu i guši obrazovne radnike. 


Pročitajte više: Ako će učenici dobiti vaučere za kulturu, treba u to uključiti i audioknjige


Audioknjige kao potencijalno rješenje

U ovom kontekstu, audioknjige se pojavljuju kao potencijalno rješenje. One nisu samo tehnološki trend, već alat koji može pomoći u vraćanju fokusa i koncentracije. Slušanje književnog jezika razvija osjećaj za ritam, značenje i kompleksnost, frazu, leksik i naglasni slog, te pruža emocionalni trening i umjetnički doživljaj. U zemljama poput Finske, Estonije i Nizozemske, audioknjige su već integrirane u obrazovni proces kao sredstvo za jačanje čitateljske pismenosti i emocionalne inteligencije. 

U book&zvooku, posvećeni smo pažljivoj produkciji audioknjiga. Isprva smo ih vidjeli kao način da književnost približimo onima koji nemaju vremena za čitanje. No, s vremenom smo shvatili da audioknjige mogu biti mnogo više. One mogu biti alat za učenje, treening koncentracije, za emocionalno povezivanje s tekstom. 


Pročitajte više: Milijunima žena je audioknjiga saveznik, luksuz koji si mogu priuštiti. Donosimo domaće preporuke 


Buđenje čitalačke motivacije

Uvođenje audioknjiga u naše škole ne zahtijeva velika financijska ulaganja. Potrebna je promjena pristupa i šire razumijevanja zvučnog medija. Nastavnici i knjižničari, često prepušteni sami sebi, mogu koristiti audioknjige kao alat za uključivanje učenika koji drugačije uče ili imaju poteškoće s koncentracijom, kao osvježenje u nastavi, novost koja može probuditi čitalačku motivaciju. Slušanje postaje čin prisutnosti i slobode, nudeći učenicima priliku da se povežu s tekstom na nov način. 

Naša djeca ne trebaju još jedan test ili ocjenu. Trebaju priliku da budu saslušana i da uče u okruženju koje potiče njihovu znatiželju i kreativnost. Audioknjige mogu biti korak prema stvaranju takvog okruženja, gdje se čitanje ne nameće kao obaveza, već kao užitak i sredstvo za osobni razvoj. 

Vrijeme je da prestanemo tražiti krivce i počnemo tražiti rješenja. Uvođenjem audioknjiga u obrazovni proces, možemo napraviti mali, ali značajan korak prema obrazovanju koje sluša svoje učenike i prilagođava se njihovim potrebama. Jer možda djeca ne čitaju ne zato što ne žele, već zato što ih nismo naučili kako da slušaju. I nemaju osjećaj da ih slušamo. 


Autorica: Ljubica Letinić, book&zvook

Foto: book&zvook

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

spavanje

Trećina odraslih ima poremećaj spavanja. Jeste li među njima?

Gotovo trećina odrasle populacije ima neki oblik poremećaja spavanja, što može negativno utjecati na kognitivne funkcije, emocionalnu dobrobit, kvalitetu života i radnu produktivnost, upozoravaju stručnjaci...
- Advertisment -