Slanutak je vrsta mahunarke koja potječe s Bliskog istoka. Zbog nutritivne vrijednosti i niskog glikemijskog indeksa, ukusna je i ljekovita namirnica, prepuna vlakana, magnezija i kalcija. Te su hranjive tvari bitne za razvoj i održavanje zdravih kostiju.
No, konzumiranje slanutka može uzrokovati i nuspojave, a kao dva glavna rizika nutricionisti navode mogućnost pretjerivanja s kalorijama i masnoćama kao i malu mogućnost za razvijanje botulizma. Naime, slanutak se često nalazi u jelima koja su puna kalorija i masnoća. Dva su primjera za to humus i falafel, popularna jela koja treba jesti u umjerenim količinama.
Koristite suhi slanutak i izbjegnite rizike
– Nije problem u slanutku, već u činjenici da je humus primamljivog okusa, pa ga ljudi pojedu više nego što im je potrebno. Kad sami pripremmao to jelo, možemo u humus staviti manje ulja. Tekstura neće biti glatka, ali će jelo biti manje kalorično – objašnjava za Women in Adria dr.sc. nutricionizma Vesna Bosanac.
Premda je rizik od zaraze botulizmom nizak, treba paziti kako konzerviramo slanutak kod kuće. Ta je ozbiljna bolest rijetka i uzrokuje je bakterija koja ometa živčani sustav. Kada se konzervirana hrana ne skladišti pravilno, bakterija koja uzrokuje botulizam može brzo napredovati, osobito u konzervama koje sadrže malo soli, kisika i šećera, kao što su konzerve slanutka, prenosi Hina.
– Za izbjegavanje rizika zaraze botulizmom, moja je preporuka u pripremi jela koristiti suhi slanutak Ako nemamo vremena, možemo koristiti i konzervirani, no takav sadrži više soli pa je poželjno dobro ga isprati prije pripreme hrane. To osobito vrijedi za ljude s visokim tlakom – objasnila je dr. Bosanac.
Moguće nuspojave
Američki portal MedicineNet upozorava da slanutak nije namirnica za svakoga unatoč svojim zdravstvenim prednostima. Sirovi slanutak sadrži proteine poput globulina, albumina i prolamina koji su povezani s alergijskim reakcijama, a zadržavaju se u slanutku čak i nakon kuhanja.
Pročitajte više: Batat sa slanutkom – jelo koje se pripremi i nestane u trenu
Alergijska reakcija
Slanutak je bez glutena i nije čest okidač intolerancije. No, neki ljudi mogu biti alergični na mahunarke, uključujući slanutak. Simptomi su: mučnina, povraćanje, svrbež, bolovi u trbuhu. Ako ste alergični na nikal, trebate izbjegavati ili ograničiti slanutak. Prisutnost nikla u većim količinama nije dobra za organizam i izaziva oblike intolerancije ili alergije.
Gastrointestinalni problemi
Gastrointestinalni problemi nakon konzumacije mahunarki prilično su česti. Sirovi slanutak sadrži otrovne tvari koje se ne probavljaju dobro. Kuhani slanutak također sadrži složene šećere, fermentabilne oligosaharide, disaharide, monosaharide i poliole, koji mogu biti teško probavljivi i ne apsorbiraju se u potpunosti u crijevima. Ovi šećeri fermentiraju bakterije u debelom crijevu, izazvajući nadutost crijeva ili nakupljanje plinova koji uzrokuju nelagodu. Slanutak trebaju izbjegavati osobe s bolestima probavnog trakta.
Interakcije s lijekovima
Konzervirani slanutak sadrži velike količine kalija. Budući da ljudi koji uzimaju određene lijekove, kao što su beta-blokatori za bolesti srca, imaju povećanu razinu kalija, trebali bi pripaziti na njegov unos.
Nakupljanje mokraćne kiseline
Slanutak sadrži kemikaliju koja se zove purin, a kada se razgradi, proizvodi se višak mokraćne kiseline, što rezultira gihtom. Giht je vrsta artritisa uzrokovana nakupljanjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima.
Stvaranje bubrežnih kamenaca
Slanutak sadrži oksalate koje uklanjaju bubrezi putem mokraće. Kako se razine oksalata u tijelu povećavaju, talože se u bubrezima zajedno s kalcijem i proizvode kalcijev oksalat, vrstu bubrežnog kamenca. Povećanje razine mokraćne kiseline u krvi može potaknuti razvoj bubrežnih kamenaca.
Toksični protein fazin
Kod sušenog slanutka, pak, treba pripaziti na fazin, toksični protein, odnosno lektin, koji se prirodno nalazi i u nekim drugim mahunarkama. Fazin može uzrokovati probavne smetnje, a simptomi trovanja uključuju mučninu, povraćanje, proljev, grčeve u trbuhu te nadutost i nelagode u želucu.
Također može utjecati na slabiju apsorpciju hranjivih tvari, a u rijetkim slučajevima, ako se unese u izuzetno visokim dozama, može dovesti do ozbiljnijih probavnih problema, uključujući dehidraciju i poremećaj rada crijeva. Srećom, poput mnogih sličnih toksina koji se prirodno nalaze u hrani, fazin je toplinski osjetljiv i uništava se duljim izlaganjem visokim temperaturama.
Foto: Freepik, Privatna arhiva
