Od europskih zemalja, danas je, mjereno apsolutnom vrijednošću izvoza, najveći izvoznik hrane Nizozemska, a slijede Njemačka, Španjolska, Francuska i Italija. Hrvatska je daleko na dnu.
Podatke o izvozu hrane objavio je u svom komentaru pod naslovom “Europski izvoznici hrane: Gdje je Hrvatska?”, dr. sc. Goran Buturac s Ekonomskog instituta Zagreb. Izvoz Nizozemske je lani dosegnuo vrijednost od 109,7 milijardi eura, Njemačka 80,6 milijardi eura, Španjolska 66,5 milijardi eura, Francuska 57,5 milijardi eura i Italija 52,5 milijardi eura.
Razlozi za prvo mjesto Nizozemske na top listi izvoznika hrane u EU
Kako tako mala zemlja prednjači u odnosu na druga velika europska gospodarstva? Hrvatska bi imala štošta za naučiti. “Nizozemska je još 1990-ih godina pokrenula program digitalizacije poljoprivrede pod sloganom ‘dva puta više hrane uz dvostruko manje utrošenih sredstava’. Upotrebom traktora bez vozača, dronova, pametnih staklenika i drugih tehnoloških dostignuća, danas ova zemlja ima jednu od najrazvijenijih poljoprivrednih proizvodnji u svijetu”, piše Buturac. Objašnjava da se odlični rezultati Nizozemske u proizvodnji hrane dobrim dijelom mogu pripisati strategiji razvoja, kvalitetnim ljudskim resursima, stupnju razvoja ukupnog gospodarstva, dobroj organizaciji, dostupnosti prirodnih resursa i – primjeni sofisticiranih tehnoloških rješenja.
Kad se izvoz hrane zemalja Europske unije podijeli s brojem stanovnika, dobiju se također zanimljivi rezultati. Prema njima, opet je uvjerljivo najveći izvoznik po stanovniku Nizozemska, a slijede Danska, Belgija i Irska. Nizozemska je u 2024. godini izvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 6121 euro po stanovniku, Danska 3470 eura, Belgija 3352 eura, a Irska 2778 eura. “To je i očekivano s obzirom na to da su manje zemlje uvijek više upućene na međunarodnu trgovinu i na izvoz. One se specijaliziraju u proizvodnim nišama u kojima sukladno svojim prirodnim resursima i ljudskim potencijalima imaju komparativne prednosti i onda izvoze te proizvode na inozemna tržišta. Istovremeno, uvoze ona dobra u kojima nemaju komparativne prednosti”, navodi znanstvenik.
Pročitajte više: Trgovinski rat zastrašuje, ali mogao bi biti prilika za neke poljoprivrednike
Hrvatska izvozi 803 eura hrane po stanovniku
Dodaje da se Hrvatska, mjereno izvozom hrane po stanovniku, pozicionirala pri dnu europske ljestvice – izvozi hrane u vrijednosti 803 eura po stanovniku, te značajno zaostaje za agrarno najrazvijenijim zemljama Europe.
“Nizozemska izvozi 7,6 puta više hrane po stanovniku nego Hrvatska, Danska 4,3 puta, Belgija 4,2 puta, a Irska 3,5 puta. Usprkos bogatim prirodnim resursima i tradiciji proizvodnje hrane, Hrvatska znatno više troši hrane nego što je proizvede. Rezultat je negativna vanjskotrgovinska bilanca Hrvatske u razmjeni hranom”, poručuje Buturac. Štoviše, uvoz hrane raste brže od izvoza, pa je 2005. godine trgovinski deficit iznosio 545 milijuna eura, a lani čak 2,1 milijardu eura. Drugim riječima, hrvatski deficit u trgovini hranom se u promatranom razdoblju povećao gotovo četiri puta.
Većina hrvatskog izvoza ode u pet zemalja
“Sudeći prema pokazateljima domaćeg agrara, Hrvatska se pretvorila u potrošačko društvo, zapostavljajući pri tome vlastitu proizvodnju hrane. Dugoročni trendovi u baznoj poljoprivrednoj proizvodnji su poražavajući”, poručuje, a Hrvatska puno više potroši hrane nego što je proizvede. A gdje izvozi hranu? Lani je najviše u 2024. godini najviše u Italiju – 19,3 posto ukupnog izvoza, slijede Slovenija (16,1 posto), Srbija (11,1 posto), Bosna i Hercegovina (10,3 posto) i Njemačka (8,1 posto).
U tih pet pet zemalja izvezeno je 64,9 posto ukupnog hrvatskog izvoza hrane. “Ovako velika izvozna koncentracija može biti rizična, poglavito u uvjetima kriza i pojačanih nesigurnosti i neizvjesnosti na međunarodnim tržištima”, upozorava Buturac.
Među 10 vodećih izvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda RH, na prvom mjestu su konditorski. Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi s kakaom su u 2024. godini sudjelovali s 10,3 posto u ukupnom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, slijede kukuruz s udjelom od 7,5 posto, pa kruh, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi s udjelom od 6,8 posto, a potom žive životinje vrste goveda čiji je udio u izvoznoj strukturi 5,3 posto.
Značaj novih tehnologija i inovacija za konkurentnost
Koliko su za budućnost domaće poljoprivrede bitne nove tehnologije? Buturac kaže da su bitne jer je bez njih, kao i istraživanja i razvoja te inovacija, nemoguće osigurati konkurentan proizvod na tržištu.
“Neki od zanimljivih inovacijskih rješenja u Europi su digitalne tržnice, muzni roboti u proizvodnji mlijeka, roboti sweeper koji beru papriku u staklenicima, vineroboti kao bespilotna prizemna vozila na solarni pogon koji mogu testirati spremnost grožđa za berbu, upotreba dronova i sl. Ima sjajnih primjera digitalizacije i u Hrvatskoj, no njih je svakako nedovoljno i nisu rezultat sustavnih rješenja. Najrazvijenije agrarne strukture u svijetu, poput Nizozemske, Belgije i Danske, nalaze se upravo u Europskoj uniji čija je i Hrvatska članica. Ove zemlje mogu biti primjer Hrvatskoj kako se raznim rješenjima, od učinkovitog upravljanja javnim sektorom do svekolike primjene znanja, znanstvenih postignuća, dostupnosti kvalitetnih ljudskih resursa, radne etike, uvođenja i primjene visokosofisticiranih tehnoloških rješenja, mogu ostvariti neusporedivo bolji rezultati”, poručuje znanstvenik s Ekonomskog instituta Zagreb.
Foto: Pixabay, EIZ/Canva
