Svi vole novac i dobar je osjećaj imati ga. S druge strane, mnogi o njemu nisu skloni razgovarati čak ni s najbližim članovima obitelji i nerijetko ga povezuju s osjećajem srama i stida. O toj smo temi razgovarali sa psihologom dr. sc. Zvonimirom Galićem, redovitim profesorom na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
„Sjećam se da sam to primijetio jedanput kad sam bio kod svoje osobne bankarice. U boksu pored mene je bio netko tko je toliko tiho govorio da sam shvatio kako slične tonove glasa možemo čuti jedino u crkvi kad se ljudi ispovijedaju ili kad su kod doktora. Pitao sam se zašto je to tako“, priča dr. Galić nastavljajući kako je pitanje novca za većinu ljudi vrlo intimna tema.
Novac prelazi okvire ekonomije
„Novac ima dvije funkcije. Instrumentalna funkcija određuje za koliko dobara i usluga možemo zamijeniti našu plaću, dok simbolička funkcija u društvenom smislu govori o našoj vrijednosti i smještaju na hijerarhijskoj ljestvici. Novac izlazi iz pitanja ekonomije i prelazi u sferu psihologije upravo u toj simboličkoj funkciji koja procjenjuje nečiju individualnu vrijednost“, smatra dr. Galić.
Dakako, nije riječ o objektivnoj vrijednosti. Međutim, nedostatak novca kod pojedinaca može izazvati osjećaj manje vrijednosti koji će dodatno potaknuti sram proizašao iz ideje da nemaju novca jer ne raspolažu njime racionalno.
„Zato je ključno razgovarati o novcu. Mi smo kao društvo prebrzo ušli u sustav tržišnog gospodarstva kojem je novac glavni pokretač kroz osobnu potrošnju, no nismo dovoljno uložili u financijsku pismenost“, upozorio je dr. Galić.
Pročitajte više: Jeste li čuli za pravilo 50/30/20? Evo kako vam može pomoći da uštedite novac
Istraživanja o financijskoj pismenosti
Potvrđuju to i podaci velikog istraživanja financijske pismenosti i financijske uključenosti u Hrvatskoj koje su prije dvije godine provele Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Bodovali su tada znanje o novcu i financijsko ponašanje, a pokazalo se da u prosjeku Hrvati imaju 12,3 bodova od mogućih 20. Prosjek EU je 13 bodova.
„Svi znamo da ne treba pušiti ni jesti masnu hranu i izbjegavati kretanje, pa ipak to radimo. Isto vrijedi i za financijsku pismenost. Kao što se govori o problemu debljine u kontekstu zdravlja, tako bi se trebalo govoriti i o financijama“, kaže naš sugovornik ističući da proizvođači, trgovci i oglašivači koriste psihologiju u strategijama poslovanja kako bi ostvariti uspjeh, a ljudi toga nerijetko nisu svjesni.
„Puno ljudi misli da je njihova mala plaća njihov osobni problem, pa i sramota. Zato kod nas ne govore o visini prihoda, što pojedini poslodavci koriste. Vani je to normalno jer kad kriteriji plaćanja postanu javna tema, nema nepoznanica i suzbija se neravnopravnost spolova. Europskom direktivom koja uskoro stiže u Hrvatsku, to će se promijeniti i to će biti korak naprijed prema javnom govoru o novcu“, kaže dr. Galić.
Istraživanje Addiko banke
Addiko banka je nedavno provela istraživanje koje je pokazalo da čak 71 posto Hrvata osjeća tabu oko novca te njegovu povezanost s osjećajima srama i zavisti. Svjesni su ipak da bi govor o toj temi značajno pomogao u donošenju boljih financijskih odluka, a s tim se tvrdnjom slaže njih 61 posto. S druge strane, 50 posto partnera prije braka nije dogovorilo zajednički pristup financijama.
„A to je iznimno važna tema. Naime, neslaganje oko financija može biti okidač za razvod braka uz veću vjerojatnost prekida nego neslaganje oko djece ili seksualnih preferencija. Postoji uzrečica ‘Novac kroz vrata, ljubav kroz prozor’, a znači da će se s nedostatkom novca pojaviti i nesuglasice. Zato je razgovor o novcu ključan za vezu i njezin opstanak. U društvu u kojem je novac pokretač svega, a životni stil ovisi o tome što čovjek može kupiti, ključna je racionalnost i otvoreni razgovor o svim aspektima financija, pa i o vlastitom novcu“, zaključio je dr. Galić.
Platforma Glasno o novcu
„Glasno o novcu“ je platforma Addiko banke koja potiče razgovor o novcu. Pitanja o novcu se često nepotrebno smatraju neumjesnima i izazivaju nelagodu ili čak sram. U našoj kulturi ova je tema zapostavljena i nedovoljno je na stolu u obiteljima ili među prijateljima. Zbog toga se financijske odluke donose bez jasne usporedbe, korisnih savjeta, saznanja o financijskim opcijama i uvida u vlastite mogućnosti. Addiko banka se obvezala da će kontinuiranim osnaživanjem, motiviranjem i apeliranjem u javnom prostoru utjecati na povećanje postotka građana Hrvatske koji redovito razgovaraju o novcu s trenutnih 36% na 56% do 2028. godine.”, kaže Katarina Kartolić, menadžerica korporativnih komunikacija u Addiko banci.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji sa Addiko bankom.
Foto: Privatna arhiva, Addiko banka
