Nova istraživanja sve više potvrđuju ono što ljubitelji vrtlarstva već odavno znaju – rad u vrtu ne hrani samo tijelo, već i um. Dokazano je da vrtlarenje čuva kognitivne funkcije i pomaže ljudima da žive kvalitetnije i duže. Danas, osobe s demencijom diljem Europe imaju priliku iskusiti blagodati vrtlarstva kroz inovativan koncept – “farme skrbi”.
Farma skrbi (poznata i kao “care farm” ili “social farm”) je oblik terapijske i socijalne usluge koja se pruža na poljoprivrednom gospodarstvu, gdje se korisnicima — osobama s tjelesnim, mentalnim, emocionalnim ili socijalnim poteškoćama — omogućuje sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima na farmi u svrhu poboljšanja njihova zdravlja, dobrobiti i društvene uključenosti.
I u Hrvatskoj postoji interes za “farme skrbi”
U Nizozemskoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu farme skrbi su već dobro razvijene i često povezane s javnim zdravstvenim i socijalnim sustavima. A u Hrvatskoj i regiji ovaj koncept je još u razvoju, ali postoji interes i inicijative za njegovu primjenu, posebice u ruralnim sredinama.
Jedna od korisnica takve farme u Norveškoj je umirovljenica Marianne Rogstad, koja je desetljećima radila u Švicarskoj kao hotelska recepcionarka, okružena jezicima i kulturama. No, kako piše BBC, po povratku u domovinu, suočila se s dijagnozom demencije, izolacijom i gubitkom mentalnih podražaja. Sve se promijenilo kada je otkrila Impulssenter, malu farmu skrbi nedaleko od Osla.
Pročitajte više: Rani znakovi ove bolesti mogu se pokazati kroz upravljanje osobnim financijama
“Moji roditelji su obožavali raditi na farmi i znali su koliko je teško ljudima s demencijom kada izgube posao i društveni život,” rekla je za BBC Henreitte Bringsjord, koja danas vodi farmu. “Htjeli su im pomoći da ponovno postanu dio života.”
Norveška je još 2015. među prvima uvela nacionalni plan skrbi za osobe s demencijom, uključujući državne dnevne boravke na farmama poznate pod nazivom Inn på tunet (“u dvorište”). Ove ustanove kombiniraju prirodu, društvene aktivnosti i jednostavne zadatke – recept koji se pokazuje iznimno učinkovitim.
Snaga vrtlarstva potvrđena znanošću
Melissa Lem, liječnica i istraživačica sa Sveučilišta Britanske Kolumbije, za BBC ističe kako vrtlarenje kombinira fizičku aktivnost, društvenu povezanost i boravak na otvorenom – sve ključne čimbenike za očuvanje zdravlja i prevenciju bolesti poput demencije.
Najnovija istraživanja iz Edinburgha pokazala su da osobe koje su vrtlarile tijekom života pokazuju veće poboljšanje kognitivnih sposobnosti u starosti. Voditeljica studije Janie Corley objašnjava da vrtlarenje potiče pamćenje, planiranje i rješavanje problema – sve funkcije koje s godinama prirodno slabe, osim ako ih aktivno ne održavamo.
Osim mentalnih koristi, kako piše BBC, vrtlarenje poboljšava i fizičko zdravlje – od kontrole tlaka i šećera do jačanja kostiju i mišićne mase. Studije su pokazale da osobe koje vrtlarile barem jedan sat tjedno imaju čak 66% manji rizik od srčanog udara.
Vrt kao terapijski alat
Povratak prirodi pomaže i onima koji već žive s dijagnozom demencije. Na farmama skrbi primjećuju se poboljšanja u raspoloženju, komunikaciji i svakodnevnom funkcioniranju. Rad u vrtu daje osjećaj svrhe i autonomije – ključne stvari koje demencija često oduzima.
“Vole to jer vide rezultat svoga rada,” kaže Bringsjord. “Ako nešto zaborave, samo pogledaju što rade drugi i prisjete se.” Uz prisutnost životinja, svjež zrak i blagi tempo rada, stvaraju se uvjeti za jednostavan, ali ispunjen dan.
Iako možda neće zapamtiti svaki detalj, osobe poput Marianne Rogstad znaju da su imale dobar dan. “Lijepo je biti ovdje u prirodi. Puno je bolje nego sjediti kod kuće,” kaže.
Farme skrbi i vrtlarenje nisu čudesni lijek za demenciju – ali mogu značajno poboljšati kvalitetu života. Kroz svakodnevne aktivnosti koje su istovremeno korisne i terapeutske, osobe s demencijom ponovno pronalaze smisao, rutinu i radost u svakodnevici. A ponekad, to je upravo ono što im najviše treba.
Ilustracija: Unsplash
