Na konferenciji posvećenoj ženama u beauty industriji, među lidericama i stručnjakinjama koje oblikuju svijet ljepote, istaknulo se izlaganje Ivice Pavlačića, vlasnika frizerskog salona Merlinka. To nije bilo samo osobno svjedočanstvo, već i glas sektora koji godinama podnosi veliki teret.
Pavlačić je govorio o stvarnosti poslovanja u industriji koja svakodnevno utječe na živote tisuća ljudi, a koju sustav istovremeno zanemaruje. Njegova poruka bila je: frizeri ne traže privilegije, već pravedan sustav koji neće kažnjavati njihov trud, već im omogućiti rast.
Frizerski salon nije luksuz
“Frizerski salon nije samo mjesto gdje se šiša kosa. To je mjesto gdje žene dolaze po samopouzdanje, gdje se svakodnevno njeguje povjerenje, gdje se sluša, razgovara i stvara odnos”, rekao je Pavlačić.
Frizeri, dodaje, osluškuju potrebe svojih klijenata i klijentica, poznaju njihove životne priče, izazove i promjene. Zbog toga njihov posao treba vrednovati ne samo kroz ekonomsku, već i kroz snažnu društvenu dimenziju.
Pročitajte više: Žene u beauty industriji: Liderice su ispričale kako su od salona stigle do Amazona
Slovenija razumije svoje frizere, Hrvatska još uvijek ne
Jedna od ključnih tema bilo je preveliko porezno opterećenje. Dok mnoge europske zemlje – poput Irske (13,5 posto), Luksemburga (8 posto) i Slovenije (9,5 posto) – već godinama primjenjuju sniženu stopu PDV-a na frizerske usluge, Hrvatska i dalje zadržava punih 25 posto.
„Kad znamo da je već sam materijalni trošak minimalno 20 posto, ostaje nam premalo za ulaganja, razvoj i bilo kakvu konkurentnost. Sustav ovakav kakav jest – jednostavno ne funkcionira“, upozorio je Pavlačić.
Prema analizama, snižavanje PDV-a na 13,5 posto ne bi samo rasteretilo frizerske salone, već bi donijelo i konkretan fiskalni učinak – više od pet milijuna eura dodatnog prihoda godišnje kroz bolju fiskalizaciju i legalno poslovanje.
Trendovi iz posljednjih mjeseci dodatno potvrđuju ovu tvrdnju:
- U razdoblju od 31. prosinca 2024. do 31. ožujka 2025. zabilježen je dramatičan pad broja salona u sustavu PDV-a:
• Sa 911 (9,32%) na 582 (5,78%)
• Pad od čak 36% u svega tri mjeseca - Istovremeno je:
• Otvoreno 415 novih paušalnih obrta
• Broj obveznika vođenja poslovnih knjiga smanjen za 201
• Otvoreno 92 nova j.d.o.o. ili d.o.o.
• Ukupan broj registriranih salona narastao na 10.076
Zaključak je jasan: broj salona u sustavu PDV-a rapidno opada, dok ukupan broj salona raste. To jasno ukazuje na rast poslovanja unutar fiskalno manje transparentnih okvira i izbjegavanje ulaska u sustav PDV-a – upravo zbog njegovog prevelikog opterećenja.
Povećanje praga? Da, ali ne za frizere
Dotaknuo se i nedavnog povećanja praga za ulazak u sustav PDV-a na 60.000 eura. Iako je ta mjera predstavljena kao olakšanje za male poduzetnike, frizeri nisu osjetili stvarnu korist.
„U samo tri mjeseca nakon povećanja praga, čak 300 salona izašlo je iz sustava. To jasno pokazuje da ta mjera nije adresirala glavni problem – neodrživost poslovanja u postojećim uvjetima“, istaknuo je Pavlačić.
Paušalni obrt pomaže početnicima, ali što s onima koji žele više?
Govoreći o poticajima za samozapošljavanje, pojasnio je da paušalni obrt sam po sebi predstavlja dobar početak – jednostavan model s niskim davanjima koji omogućava lakši ulazak u poduzetništvo. No, upozorio je da se sustav ne smije zaustaviti na tome.
„Ne možemo imati jednake poticaje za sve. Netko želi ostati mali i raditi sam, a netko želi otvoriti još jedan salon, zaposliti ljude, širiti posao. To mora biti prepoznato“, naglasio je.
Zalaže se za model koji prati razvoj u fazama – u kojem se poduzetnicima omogućava rast uz podršku, a ne kažnjava čim izađu iz okvira početnog poslovanja.
Pročitajte više: Edukatorica i vlasnica salona iz Zagreba: Ovo su najbolje frizure za razgovor za posao
Naukovanje – ulaganje koje nitko ne nagrađuje
Kao dugogodišnji mentor mladim frizerima, Pavlačić je otvorio i temu naukovanja – segmenta koji, prema njegovim riječima, u potpunosti ovisi o entuzijazmu pojedinaca jer sustavna podrška jednostavno ne postoji.
„U zadnjih godinu dana imao sam tri naučnice. Jedna nije bila za ovaj posao, ali s druge dvije se nadam nastaviti dalje“, rekao je.
Mentorstvo, međutim, zahtijeva vrijeme, trud i ulaganje. „Ako mi ne ulažemo u ljude – tko će ih učiti? Ako nemamo poticaje za prijenos znanja, gubimo generacije koje dolaze“, upozorio je.
Birokracija i “mala prodaja” – apsurd koji koči razvoj
Frizerski saloni koji uz svoje usluge nude i proizvode za njegu kose, često su izloženi dodatnim, nesrazmjernim administrativnim zahtjevima.
„Ako prodaja proizvoda čini manje od 40 posto ukupnog prihoda, to bi trebao biti pojednostavljeni model. Umjesto toga, vodimo skladišta, ispisujemo fakture, izdvajamo račune – kao da smo veletrgovci“, objašnjava Pavlačić.
Upravo ta birokratska opterećenja, smatra, odvlače fokus s onoga što je za frizera najvažnije – kvalitete usluge, ulaganja u ljude i stvaranja vrhunskog korisničkog iskustva.
Jedna od ključnih poruka izlaganja bila je jasna: frizerski sektor je raznolik. Ima onih koji rade sami, onih koji zapošljavaju timove, i onih koji šire poslovanje na više lokacija. Zbog toga, jedinstveni pristup – „jedna mjera za sve“ – jednostavno ne funkcionira.
„Mi nismo kafići. Nismo trgovine. Mi smo ljudi koji rade s ljudima, jedan na jedan. I zato naš sektor treba model podrške koji to prepoznaje“, zaključuje Pavlačić.
Vrijeme je da država okrene lice frizerima
Na konferenciji, Ivica Pavlačić je zapravo predstavljao tisuće poduzetnica i poduzetnika iz beauty industrije koji svakodnevno balansiraju između kreativnosti, usluge i birokracije. Njegova poruka nije bila dramatična, ali je snažna: frizerski saloni ne traže milost – traže razumijevanje. Potreban je sustav koji će ih poticati, a ne kočiti. Smanjeni PDV, podrška za naukovanje i razvojni poticaji – konkretni su koraci prema stvarnoj promjeni.
Sadržaj je nastao u okviru projekta Žene u beauty industriji.
Foto: Marin Tomaš
