Branka Nesterović Haining iskusna je poslovna analitičarka koja je u Ujedinjenom Kraljevstvu u 30 godina izgradila respektabilnu karijeru te zasnovala obitelj, a onda se 2022. godine sa suprugom Škotom odlučila na rez – preseliti se iz Glasgowa u Hrvatsku, u Kaštel Novi. Razlog je bio u privatnoj sferi.
Kad uspješna žena u zrelim godinama prelomi karijeru
Osim što oduvijek voli Jadran, a u Hrvatskoj je završila i srednju školu, presudno je bilo to da bude bliže roditeljima koji žive u BiH. Originalno su, kaže nam, razmatrali povratak u BiH, ali se ispostavilo da je sređivanje formalnosti boravka za njenog supruga bilo prekomplicirano. „Proces u Hrvatskoj znatno je bolje razrađen i strukturiran, a kako sam već imala hrvatsko državljanstvo, to je u konačnici presudilo“, napominje. Za kćer, s druge strane, studij medicine u Hrvatskoj na žalost nije bila isplativa opcija i ostala je studirati u Škotskoj. To je bila još jedna velika, emotivno zahtjevna odluka, napominje.
Branka je, naravno, morala pristati i na promjenu posla te sada radi kao poslovna analitičarka na daljinu za kompaniju u Zagrebu, a aktivno lokalno umrežavanje dovelo ju je u četiri godine do toga da je postala i poduzetnica – osnovala je konzultantski ured. Razgovarali smo s njom stoga o izazovima velikih promjena, odnosno što se događa kad uspješna poslovna žena u zrelim godinama drastično prelomi život i karijeru, kako ponovno pronađe čvrsto profesionalno tlo pod nogama. Privatno je destinacija Dalmacija bila odličan zgoditak iz prve (privukli su ih prijatelji), a govori kombinacijom „bosanskog i engleskog sa škotskim izgovorom, posutim šećerom hrvatskog“.
Tumači nam da je rad na daljinu prihvatila kao alat za ostvarenje cilja (selidbe), a konzultantski ured BHelp je pak nastao kao njen način vraćanja (profesionalnog) samopouzdanja.
Pročitajte više: Kako je Helena Budiša razvila uspješan biznis: “Vjerovali smo da se iz Splita može poslovati globalno”
Od Škotske do Hrvatske: Dobila dom, izgubila samopouzdanje
„Kao način da ponovno dobijem glas. I kao odgovor na osjećaj gubitka identiteta koji sam proživjela“, otvoreno odgovara. Naime, bila je otišla u Škotsku vrlo mlada te je tamo dovršila školovanje, a strpljivo građena karijera nije bila samo vezana uz Ujedinjeno Kraljevstvo – radila je globalno, u privatnom i javnom sektoru, u kompleksnim sustavima i s različitim kulturama. Donosila je, kaže, važne poslovne odluke, ponekad i na razini država. Među kompanijama za koje je radila nabraja menadžersku rolu u poznatoj računovodstvenoj kompaniji ACCA, softverskoj tvrtki Kana, Sveučilištu Strathclyde, NHS Scotland (tamošnja inačica HZZO-a) te globalnoj pravničkoj kompaniji Ashurst.
Taj njen karijerni let se prekinuo preseljenjem, a tek je naknadno shvatila sve posljedice. Zanimalo nas je stoga kako ocjenjuje što joj je generalno donio dolazak u Hrvatsku.
Odgovara da je dobila osjećaj pripadnosti („prvi put u životu imam osjećaj da sam istinski doma“), sporiji tempo, veću prisutnost u svakodnevnom životu te blizinu obitelji i mora. S druge strane, shvatila je da uloga poslovnog analitičara u hrvatskom biznisu još nije dovoljno shvaćena („često se pogrešno svodi na dokumentaciju, a u stvarnosti je riječ o prevođenju između svijeta strategije i stvarnosti, ljudi i sustava“) te da je usred života i karijere izgubila nešto vrlo važno – samopouzdanje.
Dodatan udarac – rak dojke
„Došla sam iz okruženja u kojem sam imala glas, autoritet i stvaran utjecaj. U Hrvatskoj sam se često osjećala kao da sam svedena na ‘jedan zadatak’, a ponekad ni to. Kao da mi je oduzeto pravo na doprinos. To me dovelo do ozbiljnog unutarnjeg preispitivanja, tko sam, što znam i gdje uopće pripadam“, odgovara.
Dodatan udarac bila je, otkriva nam, dijagnoza raka dojke.
„I iako je najteži dio danas iza mene, to je postalo dio moje stvarnosti. Dio koji zahtijeva snagu, hrabrost i ponovno učenje povjerenja u sebe i vlastito tijelo. Ništa od ovoga nije bilo jednostavno. Ništa nije došlo besplatno“, kaže nam Branka.
Kako je pak shvatila da dio odgovora za njene profesionalne izazove leži u poduzetništvu? Kaže da je to došlo „organski“, a ne vidi to kao bijeg iz korporacije nego nastavak njenog iskustva, ali pod njenim uvjetima.
Poslovna analitičarka – što savjetuje
„Ljudi su mi se počeli javljati – lideri, timovi, pojedinci, svi s vrlo sličnim pitanjima i frustracijama. BHelp je prostor u kojem spajam svoje globalno iskustvo, znanje i ranjivost, ali i duboku želju da pomognem drugima kroz dijeljene svog poslovnog iskustva na području Hrvatske, da stvore radnu atmosferu gdje su ljudi ispunjeni, razumiju što se traži od njih i, na kraju krajeva, da firme bolje posluju“, odgovara nam. Paralelno se uključila u različite profesionalne i stručne zajednice poput RaST-a, Split Tech Cityja, IIBA BiH zajednice i drugih jer, napominje, vjeruje da se promjene i učenje događaju kroz ljude, razmjenu i zajedništvo.
Tako je praktički počela profesionalno liječiti i samu sebe.
Na pitanje „kako vam je danas u Hrvatskoj“, odgovara uz smijeh uzrečicom: „Ma tko to može platiti?“ i kaže da unatoč svemu ni ona ni suprug nikad nisu pomislili da su pogriješili što su došli.
Na koncu, što je to njena specijalnost, pitamo je. Koje savjete daje drugim poduzetnicima? „Savjet koji najčešće dajem vrlo je jednostavan: ‘Stanite. Razjasnite problem. Tek onda mijenjajte ljude, strukture ili alate’“, odgovara nam. Što se njene specijalnosti tiče, kaže da je ona na „raskrižju ljudi, jasnoće i isporuke“, dok u Hrvatskoj uloga poslovnog analitičara još nije sazrela, posebno u dijelu koji se odnosi na change management, rad s ljudima, otpor i stvarne provedbe promjena. Smatra i da treba više govoriti o liderstvu, jasnoći i dosljednosti u domaćim kompanijskim sustavima.
Foto: TZ Kaštela, privatna arhiva, Canva
