Vlada je u četvrtak u Sabor poslala dugoočekivane izmjene “Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu”, što bi u konačnici građanima trebalo olakšati pristup osnovnim bankarskim uslugama bez dodatnih troškova.
Bankarske usluge bez naknada
Naime, u tim zakonskim izmjenama se predviđa da banke – na zahtjev potrošača – moraju omogućiti korištenje paketa besplatnih usluga vezanih uz račun na koji građani primaju redovna primanja (plaću, mirovinu, stipendiju i druge slične vrste stalnih priljeva koji se primaju na račune za plaćanje), te se neće smjeti potrošaču naplatiti naknadu za:
-usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje
-usluge internetskog ili mobilnog bankarstva prema odabiru kreditne institucije
-usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje na šalteru ili bankomatu, izuzev obrade kovanog novca
-usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru ili bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje prema odabiru kreditne institucije
-priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima
-usluge redovnog izdavanja debitne kartice i njezino korištenje, ako kreditna institucija tu uslugu pruža
-usluge izvršenja plaćanja debitnom karticom na fizičkim prodajnim mjestima.
Pročitajte više: Trebate kredit za stan? HNB uvodi nova pravila za kreditiranje
Detaljna računica i objašnjenje
Objašnjavajući taj potez, Ministarstvo financija kao predlagatelj tumači da u Hrvatskoj postoji zakonska obveza isplate plaća, mirovina i drugih redovitih primanja na račun u banci, pa je cilj da se osigura potrošačima “temeljna razina financijske usluge koja će im biti dostupna bez naknade”. Navodi se također da banke imaju isključivo pravo zaprimanja redovitih novčanih primanja potrošača, pa time “ostvaruju povlašteni tržišni položaj u odnosu na druge financijske subjekte”.
Potrošači, naime, kaže se u Vladinom obrazloženju, nemaju alternativu korištenju računa za plaćanje na koji primaju plaće, mirovine i socijalne naknade, pa država ima “legitimnu obvezu osigurati da temeljni paket bankarskih usluga bude dostupan i pravedan”. Navode da time nisu zamrznute sve bankarske naknade nego se osigurava standard besplatnih usluga kako bi se spriječila financijska isključenost.
Budući da su se banke bunile zbog najave takvih zakonskih promjena, a spominjalo se i pitanje njihove ustavnosti, iz Ministarstva financija su se nadugačko i naširoko osvrnuli i na to, kao i pitanje tereta koji zakonske izmjene nameću bankama.
Evo što su pritom istaknuli:
“Ako se uzme u obzir da u Republici Hrvatskoj trenutno građani imaju više od 2,6 milijuna tekućih računa na koje primaju redovna primanja te da prosječna mjesečna naknada za vođenje računa iznosi 1,81 eura, kao i da prosječna mjesečna naknada za online bankarstvo iznosi 1,25 eura, čak i da svi potrošači koriste paket besplatnih usluga ne bi bilo naplaćeno 8.106.775,38 eura mjesečno, odnosno 97.281.304,56 eura godišnje. Taj iznos predstavlja 29,3% ukupnog prihoda od provizija i naknada koji se odnosi na sektor kućanstava u 2024. godini na temelju podataka iz financijskih izvještaja banaka.”
“To nije prekomjerni teret”
Drugim riječima, to ne predstavlja prekomjeran teret, a pogotovo ako se uzme u obzir usporedba s ukupnim prihodima banaka koji su na kraju 2024. godine bili na razini 4.340.282.405 eura, pa “iznos naknada koje se ne bi naplatile potrošačima predstavlja svega 1,97% ukupnih prihoda banaka”.
Spominje se i činjenica da se bankarski prihodi od naknada i provizija kontinuirano povećavaju. Prema javno dostupnim podacima u 2023. godini prihod od naknada bio je 805,6 milijuna eura, a gotovo 40% tog iznosa odnosio se na sektor kućanstava. U 2024. godini prihod od naknada iznosio je 876,2 milijuna eura, od čega se 331,1 milijun eura odnosio na sektor kućanstava, što je gotovo 38% (37,8%).
Kao da se pak unaprijed brane od mogućih tužbi, iz Ministarstva financija sumiraju: prijedlog zakona ispunjava uvjete testa proporcionalnosti jer služi legitimnim ciljevima zaštite potrošača i javnog poretka; nema realno dostupnih blažih mjera; financijski teret za banke je minimalan u odnosu na njihove ukupne prihode, te je u potpunosti je usklađen s pravnom stečevinom EU-a.
Foto: Pixabay
