Ana Tolić Božić: „Tvrtke moraju preuzeti svoj dio odgovornosti za mentalno zdravlje svojih zaposlenika“

CMG Digital, digitalna agencija iz Pule koja već godinama radi za najveće svjetske klijente poput P&G-a, GSK, ConvaTeca, Haleona, Edgewella, Cloette, Syngente, Rimac Automobila i drugih, pokrenula je internetski portal MindGiving posvećen mentalnom zdravlju, prije svega u poslovnom svijetu. Obzirom da je portal samo dio priče o brizi CMG Digitala za mentalno zdravlje svojih zaposlenika, odlučili smo popričati s Anom Tolić Božić, izvršnom direktoricom agencije, o pristupu koji njena tvrtka gaji prema mentalnom zdravlju.

Koliko dugo CMG provodi program MindGiving? Kako je na njega do sada reagirala vaša ekipa?

Ovo je druga godina kako provodimo interni program MindGivinga i mogu reći da imamo jako dobre reakcije naših kolega. Svjesni globalnog problema „izgaranja“, odlučili smo da će nam mentalno zdravlje naših kolega biti interni prioritet. Zato smo posvetili veliku pažnju aktivnostima kojima možemo prevenirati burnout, narušenost ravnoteže između poslovnog i privatnog života. U sklopu programa mentalnog zdravlja MindGiving kolege su mogli sudjelovati u stres menadžment radionicama, 1:1 razgovorima s Natašom Vrsaljko Alić (stručnjakinjom za mentalno i fizičko zdravlje), jutarnjim joga satovima te brojnim drugim timskim aktivnostima. Nismo zanemarili ni izgradnju timskog duha pa smo organizirali aktivnosti koje su slale snažnu poruku zajedništva (interni Kudosi, dodjeljivanje Oskara zaposlenicima u raznim kategorijama, nagrađivanje i slično).

Krajem 2021. godine proveli smo istraživanje na temu zadovoljstva zaposlenika CMG benefitima i uvidjeli kako je MindGiving iznimno dobro ocjenjen, što je jedan od glavnih razloga zašto smo nastavili s njim. Dovoljno govori činjenica da se kroz program angažiralo preko 80% kolega na raznim aktivnostima! Cilj nam je dodatno ga obogatiti novim inicijativama prema potrebama kolega, ali i pozicionirati kao okosnicu svih naših timskih aktivnosti. Internim istraživanjem o sveukupnoj kulturi i zadovoljstvu zaposlenika uvidjeli smo poboljšanje u najlošije ocijenjenim kategorijama u odnosu na 2020. godinu što nam govori da smo na dobrom putu!

Kako ste došli do ideje za stvaranje portala posvećenog mentalnom zdravlju? Koje su sve teme kojima će se CMG baviti na toj stranici?

Dvije stvari su utjecale na pokretanje ovog portala. Prije svega, svi smo svjedoci globalnih promjena u poslovnom i društvenom okruženju uzrokovanih pandemijom u zadnje dvije godine. Početna reakcija na rad od kuće bila je svojevrsna „hiper-produktivnost” – radno vrijeme je izgubilo granice u želji da se dokaže kako se od kuće može raditi jednako produktivno kao i iz ureda. To je dovelo do fizičkog i mentalnog zamora, ljudi su počeli cjelokupnu preispitivati kulturu stresa i užurbanosti. Za agenciju poput naše koja radi s globalnim klijentima od SAD-a do Singapura, to su veoma važna pitanja na koja moramo ponuditi odgovore ako želimo voditi društveno odgovorno poslovanje. I tu nismo jedinstveni, posljednje McKinsey istraživanje pokazalo je da čak 49% zaposlenika diljem svijeta osjećaju posljedice burnouta.

Kada smo krenuli s internim projektom MindGivinga uvidjeli smo da je odaziv zaposlenika velik i da zapravo imaju želju i potrebu pričati o mentalnom zdravlju. Obzirom da kao kolektiv smatramo da je ovo jako važna tema o kojoj se treba više pričati, otvaranje portala bilo je logičan korak dalje. Na stranici ćemo se prije svega baviti temama burnouta, postizanja harmonije između poslovnog i privatnog života te metodama isključivanja i oporavka od stresa uzrokovanog poslom.


Pročitajte više: Je li za stres zbog posla odgovorna samo korporativna kultura?


Koliko često se u svojoj agenciji suočavate s burnoutom zaposlenika? Uspijevate li im vi kao izvršna direktorica pomoći?

Ovo je česta tema na našim briefovima timova i strateškim sastancima, što je dovelo do toga da su naše kolege danas puno otvorenije za razgovor o mentalnom zdravlju. Želim da se ljudi osjećaju slobodno razgovarati samnom i da shvate da svi prolazimo kroz slične izazove. Pokušavamo zajednički sagledati sve okolnosti i naći rješenje jer je u tim situacijama najbitnije da osoba uvidi da ju slušamo i da ima našu podršku. Jedna od najvećih odgovornosti moje pozicije je biti istodobno empatična prema kolegama, ali i fokusirana na poslovne rezultate. U konačnici jedno nije moguće bez drugoga.

Jeste li i sami koji put podlegli pritisku svojeg posla i izgorjeli? Kako ste se nosili s tom situacijom?

Svakako! Kao osoba koja je s 27 godina preuzela odgovornost vođenja kompanije, susrela sam se s mnogim izazovima odvajanja poslovnog i privatnog života – zaista volim svoj posao, ali on može ostaviti i stvarne posljedice na privatni život. U vrijeme kada je počela pandemija, počela sam osjećati da izgaram i shvatila da moram uzeti vrijeme za sebe. Srećom, kompanija i kolege bili su mi velika podrška u tom, a najveća lekcija koju sam naučila je da smo mi sami sebi najveći generatori stresa. Najvažnije je prepoznati da ulaziš u fazu izgaranja i reći „STOP“ – to nije lako i dolazi s iskustvom, educiranjem i razgovorom, a podrška okoline izuzetno je bitna. 

Uspijevate li se isključiti nakon radnog vremena? Ako ne, zašto; ako da, kako?

Ovisi o situaciji i danu. Ponekad me neke stvari okupiraju i nakon radnog vremena, a ponekad ostavim sve iza uredskih vrata ili bolje reći ekrana. Mislim da je to normalno, jer svi imamo emocije koje ne nestaju samo zato što smo ugasili laptope ili izašli iz ureda. Ponekad baš neku dobru ideju ili rješenje problema dobijem dok sam u teretani ili na plivanju. Nastojim imati zdrav balans između poslovnog i privatnog života i uvijek naglašavam važnost isključivanja, posebice vikendom. Tim danima vrijeme provodim s prijateljima i obitelji, u aktivnostima koje me vesele, a na isto uvijek potičem i svoje kolege. Kada se projekti zahuktaju i ritam postane jači nego inače važno je definirati okvire zdravih napora koje ulažemo u poslovnom okruženju, a što prelazi tu crtu. Ponekad si sami stavljamo veći pritisak nego što pretpostavljamo da nam ga netko drugi nameće.

Često čitamo o ravnoteži između posla i privatnog života. Obzirom na društvo u kojem živimo, je li to teže postići ženama ili muškarcima? Kako vi to uspijevate?

Mislim da su se vremena dosta promijenila u odnosu na samo jednu generaciju prije nas, gdje su muškarci dominantno radili i zarađivali, a žene često ostajale kod kuće brinući za obitelj. Danas je slika drugačija, žene su postale ostvarenije i na poslovnim frontama, često „žonglirajući” obveze na tom polju i brojnim drugima. Žene u CMG-u čine 75% management tima i ponosna sam što kao firma omogućujemo ženama da se profesionalno ostvare, imajući u vidu razumijevanje I fleksibilnost za privatne obveze. Tokom života prolazimo brojne faze kao što su trudnoća, porodiljni dopusti, menopauze i druge vrlo izazovne i turbulentne periode života koji utječu na naše živote, time i na naše poslovne uspjehe. Upravo zato vjerujem da je ženama izazovnije u ovom svijetu, što ne znači da muškarci ne nose svoj obol – njihovi izazovi su ponešto drugačije prirode, ali svakako postoje.


Pročitajte više: Može li burnout biti dobar?


Koje korake moderne tvrtke mogu napraviti da smanje stres svojih zaposlenika i povećaju kvalitetu njihovog života? (Povećanje plaće, rad od doma, četverodnevni radni tjedan itd.) Što biste vi predložili kao najbolje poteze za izgradnju zdravije poslovne kulture?

Tvrtke danas mogu puno toga napraviti za svoje kolege i smatram da su puno odgovornije za mentalno zdravlje svojih kolektiva nego što se do sada o tome pričalo. Prvenstveno pritom mislim na optimiziranje posla i obujma zadataka.

Sve ostale pogodnosti su više nego dobrodošle – fleksibilno radno vrijeme, rad od kuće, razni programi kao što je naš MindGiving u kojem potičemo ljude da rade na sebi kako bi izgradili što zdravije timove. Nevjerojatno je koliko smo često fokusirani isključivo na poslovne rezultate, a s druge strane ne gledamo koliko nam se timovi razumiju ili pomažu jedni drugima.

Postoji puno načina kako poslodavac može pomoći kolegama, ali svako poslovanje se razlikuje jedno od drugog pa smatram da ne postoji jedno rješenje za sve. Slušanje svojih timova, česti razgovori i konkretna rješenja izgrađena na iskrenim dogovorima jedini su način da se postigne zdravije radno okruženje.

Za kraj, što mislite jesu li teme mentalnog zdravlja dovoljno zastupljene u medijima i javnosti? Postoji li neka tema za koju biste voljeli da je više potencirana?

Vidim da se sve češće priča o temi mentalnog zdravlja i to me veseli. Sjećam se da je prije samo 10-ak godina cijela ta domena bila velika tabu tema, a sada vidim da se organiziraju brojne konferencije, gostuju stručnjaci, a i ljudi generalno lakše i češće pričaju o svojim iskustvima. To je ispravan put naprijed za bolje društvo u kojem živimo.

Foto: privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -