Dugovi nakon smrti: Što kada u nasljedstvo dobijemo debeli minus na računu?

Gubitak voljene osobe jedno je od najtežih životnih iskustava, a osim emocionalne boli i procesa tugovanja, često donosi i niz praktičnih izazova. Situacija može postati još složenija ako preminula osoba iza sebe ostavi financijske obveze poput dugova ili kredita. U takvim trenucima, suočavanje s pravnim i financijskim posljedicama može biti dodatni teret za obitelj i nasljednike.

Odgovornost za dugove, obveze sudužnika i jamaca te postupanje banaka u takvim situacijama regulirani su zakonima i ugovornim uvjetima, a u nastavku donosimo pregled ključnih informacija.

Dugovi u nasljedstvo

Hrvatska udruga banaka nam kaže kako u slučaju smrti korisnika kredita odgovornost nasljednika za ostaviteljeve dugove ovisi o nizu pojedinačnih okolnosti te je regulirana odredbama glave III Zakona o nasljeđivanju koja regulira odgovornost nasljednika za ostaviteljeve dugove i predviđa različite mogućnosti za nasljednike.

Iz Hrvatske narodne banke (HNB) detaljnije pojašnjavaju kako se nasljednici preminule osobe određuju rješenjem o nasljeđivanju, kojim se utvrđuje ostavinska masa, kao i prava nasljednika i drugih osoba koje su njome obuhvaćene. Pitanje odgovornosti nasljednika za dugove preminule osobe uređeno je Zakonom o nasljeđivanju (“Narodne novine”, br. 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019.), koji precizno definira prava i obveze u takvim situacijama. Tako nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Tko se pak odrekne nasljedstva, ne odgovara za ostaviteljeve dugove. Ako ima više nasljednika onda se solidarno dogovaraju za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela, osim ako oporukom nije drugačije određeno.

Što s kreditom preminulog?

Kada je pokojnik bio korisnik kredita, njegova banka mora biti obaviještena o njegovoj smrti, kako bi sudjelovala u ostavinskom postupku i osigurala potrebne informacije javnom bilježniku i sudu.

“U slučaju smrti korisnika kredita, potrebno je da se o tome obavijesti banku s kojom je pokojnik bio u ugovornom odnosu, a banka je dužna nadležnom sudu, odnosno javnom bilježniku u ostavinskom postupku pružiti informacije koje su potrebne za vođenje ostavinskog postupka. Nakon okončanja ostavinskog postupka, nasljednici bi trebali dostaviti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju radi daljnjeg postupanja glede potraživanja odnosno dugovanja”, kažu u HNB-u.


Pročitajte više: Kako izaći iz začaranog kruga dugova i kako ih se zauvijek riješiti?


Što se događa s kreditima nakon smrti korisnika?

Važno je naglasiti da smrt korisnika kredita ne znači automatski prestanak njegovih obveza. Naime, kreditni ugovori ostaju na snazi, a dug se prenosi na nasljednike ili druge obveznike prema ugovoru.

“Ugovori o kreditu sadrže odredbe kojima se reguliraju načini osiguranju kredita, a koje služe tome da se banka dodatno osigura te naplati ona potraživanja koja su dospjela, a nisu podmirena”.

Ako je kredit imao sudužnike ili jamce, oni postaju odgovorni za otplatu preostalog duga.

“Točan opseg i način njihove odgovornosti će se utvrđivati u skladu s ugovorenim uvjetima iz sklopljenog ugovora o kreditu”,

Banke često koriste različite instrumente osiguranja, uključujući police osiguranja otplate kredita ili police životnog osiguranja, kako bi umanjile rizik neplaćanja u slučaju smrti korisnika kredita.


Pročitajte više: Razvod i očuvanje imovine: Sve što trebate znati!


Može li banka raskinuti ugovor o kreditu nakon smrti korisnika?

Zakonom o obveznim odnosima (“Narodne novine” br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.) propisano je da banka, u određenim okolnostima, ima pravo raskinuti kreditni ugovor prije isteka ugovorenog roka ako bi to bilo potrebno radi zaštite njezinih financijskih interesa.

“Nakon smrti korisnika kredita, potrebno je uzeti u obzir okolnosti konkretnog slučaja, vrstu kredita, njegove odredbe o načinu osiguranja, relevantne odredbe primjenjivih propisa, kao i poslovnu odluku banke za koji način naplate će se opredijeliti u konkretnom slučaju”, poručuje HNB.

Smrt korisnika kredita ne znači da njegove financijske obveze nestaju. Nasljednici, sudužnici i jamci mogu preuzeti odgovornost za preostali dug, dok banke imaju zakonsko pravo osigurati njegovu naplatu. Zato je važno na vrijeme obavijestiti banku, provjeriti sve moguće opcije osiguranja i pažljivo planirati sljedeće korake kako bi se izbjegle nepotrebne financijske poteškoće.

Foto: Canva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

vjenčanje iz snova na supetru

Nisu imali ni kumove, ali Supetar im je priredio vjenčanje iz...

Na konferenciji "Žene u turizmu", direktorica Turističke zajednice Supetar, Martina Rendić, podijelila je nevjerojatnu priču – priču o slučajnim susretima, ljudskoj...
- Advertisment -