Kao voditeljica poslovne podrške u Marketinu, svaki dan razgovaram s brojnim poduzetnicama koje pokušavaju pohvatati što sve donosi fiskalizacija 2.0.
I premda su sve različite — od arhitektica, konzultantica i edukatorica do vlasnica malih obrta i OPG-ova — pitanja su gotovo uvijek ista: treba li mi fiskalni certifikat, kojeg informacijskog posrednika odabrati, kako funkcioniraju KPD šifre, što ako primatelju ne mogu izdati eRačun..?
I sva su jednako opravdana. Jer, htjeli mi to ili ne, promjene stižu 1. siječnja 2026. i nitko ih ne može preskočiti. Gotovo su jednako obvezujuće za sve, uz tek manje razlike u rokovima, ali u konačnici svi ćemo morati raditi po istim pravilima.
Vjerujemo da nas zapravo ne plaše same promjene, nego ono što nam je još nepoznato. A kad stvari jednom postanu jasne, sve se čini jednostavnije.
Upravo smo zato u Marketinu odlučili okupiti najčešća pitanja koja čujemo na prezentacijama, pratimo na društvenim mrežama i u stvarnom svijetu i na njih odgovoriti jednostavno, bez zakonskog žargona.
Marketino je novo digitalno rješenje koje razvija tim iz Superiusa – tvrtke poznate po Neosalon – fiskalnoj blagajni koju već duže od desetljeća koriste tisuće poduzetnika diljem Hrvatske. Naš je posao da svakodnevno pomažemo korisnicima u prilagodbi novim pravilima, da ih vodimo kroz postupke i da im objasnimo ono što zakon često propiše, ali ne pojasni dovoljno jasno.
Zato o fiskalizaciji 2.0 ne govorimo samo iz stručne, nego i iz praktične perspektive budući da smo izravno uključeni u provedbu i podršku poduzetnicima koji se na nju pripremaju.
U nastavku donosimo pregled najčešćih pitanja koja muče poduzetnice, uz jednostavna pojašnjenja i primjere kako smo ih mi u Marketinu riješili u praksi.
Najčešća pitanja o fiskalizaciji 2.0
1. Ako nisam u sustavu PDV-a, imam li ikakvih obveza vezanih uz fiskalizaciju 2.0?
Da – iako ne odmah sve.
Bez obzira bili u PDV-u ili ne, od 1. siječnja 2026. svi poduzetnici moraju biti spremni zaprimati fiskalizirane eRačune. Obveza izdavanja eRačuna za one koji nisu u PDV-u kreće tek godinu kasnije – od 1.1.2027., ali obveza zaprimanja dolazi odmah.
Drugim riječima – fiskalizacija 2.0 zahvaća sve, samo je pitanje kada.
U Marketinu smo zato omogućili da korisnici od 1.1.2026. zaprimaju eRačune i bez pritiska isprobaju kako sve funkcionira. Rješenje je besplatno do ožujka 2026. i ostaje besplatno za one koji izdaju do tri računa mjesečno, pa ga svatko može isprobati bez rizika i vidjeti kako funkcionira u praksi.
Marketino se može koristiti i samo za zaprimanje eRačuna – jednostavno i pregledno, bez promjene načina rada.
Za neobveznike PDV-a na raspolaganju je državna aplikacija MIKROeRačun kao besplatna alternativa, ali ona ima svoja ograničenja: dostupna je samo kroz portal ePorezne uz pristup mTokenom, nema mobilnu aplikaciju, tijekom 2026. podržavat će samo zaprimanje (ne i slanje) eRačuna, te ne podržava izradu transakcijskih računa prema fizičkim osobama (B2C).
U praksi, ovisno o načinu rada to znači da će poduzetnici trebati koristiti barem dva odvojena sustava, dok Marketino objedinjuje sve na jednom mjestu.
2. Radim samo transakcijske račune prema građanima, ne primam gotovinu i nisam u sustavu PDV-a – znači li da ne trebam fiskalizirati račune?
Zapravo treba ih fiskalizirati.
Od 1.1.2026. fiskalizacija u segmentu krajnje potrošnje (tzv. F1) obuhvaća sve oblike plaćanja — i gotovinu, i kartice, elektroničke oblike plaćanja i transakcijske račune.
Dakle, ako izdajete račun građaninu koji uplatu izvrši transakcijski, taj se račun mora fiskalizirati, jednako kao što je do sada bilo potrebno za plaćanja gotovinom i karticama.
Za to je potreban fiskalni certifikat i programsko rješenje koje ga koristi.
Marketino uz izradu eRačuna omogućuje i jednostavnu izradu fiskaliziranih transakcijskih računa prema krajnjim potrošačima, tako da korisnici ne moraju razmišljati “što ide kroz koji sustav” – jer sve radi automatski, na jednom mjestu.
3. Ako izdajem račune samo pravnim osobama (B2B), trebam li imati fiskalni certifikat?
Ne nužno – ovisi o rješenju koje koristite.
Za fiskalizaciju eRačuna prema poslovnim subjektima (B2B) ne morate imati vlastiti fiskalni certifikat već možete koristiti certifikat odabranog informacijskog posrednika ukoliko rješenje koje odaberete nudi tu mogućnost.
S druge strane, ako povremeno izdajete račune i krajnjim potrošačima (B2C) – primjerice, fizičkim osobama koje plaćaju transakcijski – tada je fiskalni certifikat obvezan, jer se radi o klasičnoj fiskalizaciji računa (F1).
U Marketinu je ugovorni informacijski posrednik Hitra produkcija dokumenata d.o.o.. Zahvaljujući tome, sve funkcionalnosti – zaprimanje i slanje eRačuna, fiskalizacija eRačuna, eIzvještavanje i eArhiva – već su uključene u Marketino paket, bez dodatnih troškova za korisnika.
Za korisnike Marketina, potreban je samo fiskalni certifikat ukoliko se izdaju računi krajnjim potrošačima, dok se za eRačune koristi certifikat našeg informacijskog posrednika.
4. Kada i kako se primjenjuju KPD šifre?
KPD šifre primjenjuju se samo kod eRačuna – dakle u B2B i B2G poslovanju, kada se računi razmjenjuju s drugim poslovnim subjektima ili javnim tijelima.
Za račune koji se izdaju krajnjim potrošačima (B2C), KPD šifre se ne primjenjuju.
KPD klasifikacija prati Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti (NKD), a popis sadrži oko 4000 mogućih stavaka.
U pravilu, pri odabiru šifre korisnik treba voditi računa da je ona u skladu s registriranim djelatnostima poduzetnika – bilo da je riječ o glavnoj, pretežitoj ili sporednoj djelatnosti – te da odražava stvarnu prirodu isporuke.
Dakle, šifre na eRačunima primjenjuju se za svaku pojedinu stavku – uslugu, proizvod ili robu.
Nije ispravno koristiti samo šifru glavne djelatnosti, nego onu koja se odnosi na konkretan posao ili isporuku koju obavljate. Primjerice, ako vam je glavna djelatnost trgovina, ali izdajete račun za uslugu edukacije, KPD šifra mora biti iz područja obrazovanja, a ne trgovine.
U Marketinu smo taj postupak maksimalno pojednostaviti – aplikacija automatski prepoznaje vrstu stavke i predlaže moguće odgovarajuće KPD šifre, pa korisnici ne moraju ručno pretraživati kompletan popis KPD šifri i brinuti o odabirima.
5. Moram li prijaviti poslovni prostor ako ne poslujem s gotovinom?
Da – u određenim situacijama morate.
Od 1. siječnja 2026. fiskalizacija u segmentu krajnje potrošnje (F1) obuhvaća sve oblike plaćanja – ne samo gotovinu i kartice, nego i transakcijske račune.
To znači da ako poduzetnik i povremeno izdaje račun krajnjem potrošaču (B2C), ima obvezu prijave poslovnog prostora Poreznoj upravi, bez obzira na način plaćanja.
Ovu su obvezu dosad dobro poznavali svi koji rade s gotovinom, ali mnogi koji izdaju transakcijske račune građanima još nisu svjesni da ih od 1. siječnja 2026. čeka ista obveza – prijava poslovnog prostora u sustav ePorezna.
Prostor se ne mora nužno prijaviti 1. siječnja ako tada još nema B2C računa, odnosno ako je to poduzetniku samo povremena usluga, ali ga je svakako potrebno prijaviti prije izdavanja prvog računa građaninu.
Po novom Zakonu o fiskalizaciji, prijava poslovnog prostora moguća je isključivo putem sustava ePorezna, pa smo za naše korisnike u Marketinu pripremili pomoćni obrazac koji olakšava ispunjavanje i prijavu podataka. Tako se sve može riješiti brzo i bez pogrešaka.
6. Što ako izdajem račune stranim poslovnim subjektima – ulaze li oni u fiskalizaciju 2.0?
Ne – računi izdani stranim poslovnim subjektima ne ulaze u sustav fiskalizacije 2.0.
Fiskalizacija se odnosi isključivo na transakcije između poslovnih subjekata koji imaju sjedište ili prebivalište u Hrvatskoj (B2B tuzemno).
Prilikom poslovanja s inozemnim partnerima – primjerice, tvrtkom iz Slovenije, Italije ili Austrije – ti računi se i dalje vode u redovnom knjigovodstvu te šalju uobičajenim putem, e-mailom ili poštom, ali se ne fiskaliziraju i ne prolaze kroz sustav eRačuna.
Drugim riječima, ne postoji obveza prijave takvih računa u Fiskalizaciju 2.0.
U Marketinu se takvi računi automatski prepoznaju kao inozemni – korisnici ih mogu izdavati kao i dosad, a sustav ih ispravno izdvaja iz postupka fiskalizacije.
7. Što ako primatelju ne mogu izdati eRačun – ili dođe do prekida internetske veze?
Obje situacije su predviđene u sustavu fiskalizacije 2.0 i ne nose kazne ako se postupi ispravno.
Ako primatelj nije upisan u Adresar primatelja eRačuna, izdavatelj računa nije odgovoran za nemogućnost izdavanja eRačuna. U tom slučaju račun se treba ispisati u papirnatom obliku i dostaviti ga na uobičajen način putem pošte. Jedino što treba dodatno učiniti jest kroz sustav fiskalizacije prijaviti nemogućnost izdavanja eRačuna – i to u roku od pet radnih dana.
Slično vrijedi i kod prekida internetske veze ili tehničkih poteškoća. Ako u trenutku izdavanja nije moguće provesti fiskalizaciju eRačuna, račun se može izdati i naknadno fiskalizirati čim se tehnički uvjeti uspostave – također u roku od pet radnih dana.
U Marketinu je i to automatizirano: sustav prepoznaje kada primatelj nije u adresaru, nudi opciju ispravnog postupanja i automatski izvještava Poreznu upravu o nemogućnosti isporuke.
8. Mogu li ispraviti jednom izdani eRačun ako primijetim grešku?
Da, eRačun se može ispraviti, ali uz jasno definirana pravila.
Ako se radi o manjoj pogrešci i ispravku unutar istog poreznog razdoblja – primjerice u nazivu usluge, promjeni kontakt-podatka ili napomeni – račun se može ponovno izdati s istim brojem, uz obavezno navođenje oznake „identifikator kopije računa“. Takav ispravljeni eRačun odmah se fiskalizira po ponovnom slanju.
Ako se, međutim, radi o pogrešci koja utječe na obračun poreza – poput datuma računa, stope PDV-a, porezne osnovice ili slično, tada se izdaje stornirajući račun, a zatim novi ispravni eRačun s novim brojem. To je važno kako bi podaci u sustavu fiskalizacije i eArhivi bili točni i usklađeni s knjigovodstvom.
U Marketinu su obje opcije podržane. Korisnik jednostavno označi eRačun koji želi ispraviti, a sustav nudi mogućnost ispravka (za manje greške) ili se izrađuje storno i izdaje novi eRačun.
Na taj način ispravke su brze, pregledne i pravilno fiskalizirane.
9. Kada točno moram izdati fiskalizirani račun, a kada fiskalizirani eRačun?
Osnovno pravilo je jednostavno:
- fiskalizirani račun izdaje se za krajnje potrošače (B2C), bez obzira na način plaćanja
- fiskalizirani eRačun izdaje se u poslovanju između poreznih obveznika (B2B) ili prema javnim tijelima (B2G).
Međutim, postoji i iznimka – kada se plaćanje između poslovnih subjekata obavlja gotovinom (do praga od 700 eura po računu) ili karticom. U tom slučaju izdavatelj može birati hoće li izdati fiskalizirani račun (kao u B2C prometu) ili fiskalizirani eRačun. Ako izabere fiskalizirani račun, obvezan je u fiskalizaciju uključiti OIB primatelja kako bi se transakcija ispravno evidentirala.
To je važno jer načini plaćanja poput PayPala, Revoluta i sličnih servisa smatraju se transakcijskim plaćanjem, a ne gotovinom. Dakle, u tim slučajevima poslovnim subjektima se uvijek izdaje se eRačun, a ne fiskalizirani račun.
U Marketinu su podržana transakcijska plaćanja u krajnjoj potrošnji te izrada i zaprimanje eRačuna između poslovnih subjekata, dok se za plaćanja gotovinom i karticama u krajnjoj potrošnji koristi naše poznato rješenje Neosalon – fiskalna blagajna koja se također priprema i nadograđuje za fiskalizaciju 2.0.
Prilikom unosa računa sustav prepoznaje vrstu klijenta i automatski nudi ispravnu opciju – račun ili eRačun – u skladu s propisima. Na taj način nema dilema ni pogrešnih odabira, a fiskalizacija se provodi točno kako zakon propisuje.
Zaključno, najbolja priprema za fiskalizaciju 2.0 počinje jednostavno – razumijevanjem vlastitih obveza i pravodobnim odabirom rješenja koje vas neće iznevjeriti kad promjene stupe na snagu. Zato je sada pravi trenutak za pripremu – bez panike i bez čekanja zadnjeg roka.
U praksi, priprema znači nekoliko jednostavnih koraka:
- Provjerite svoj status PDV-a – znate li točno kada za vas počinju pojedine obveze.
- Utvrdite kanale poslovanja – radite li s građanima (B2C), tvrtkama (B2B) ili javnim tijelima (B2G) ili imate kombinaciju.
- Provjerite obveze fiskalizacije – odnose li se na vas računi, eRačuni ili oboje.
- Odaberite rješenje koje podržava fiskalizaciju 1.0 i 2.0 te ima sigurnog informacijskog posrednika.
- Ukoliko je potrebno pribavite fiskalni certifikat na vrijeme.
- Procijenite dodatne potrebe – imate li sve funkcionalnosti koje će vam trebati u svakodnevnom radu.
Sve to može zvučati zahtjevno, ali uz pravo rješenje – nije.
U Marketinu smo sve te korake spojili na jedno mjesto: od fiskaliziranih računa i eRačuna, preko eArhive i izvještavanja, do potpune podrške kroz prijelazno razdoblje.
Za korisnike koji posluju s gotovinom i karticama, tu je i Neosalon – fiskalna blagajna koja će od 2026. biti u potpunosti prilagođena za fiskalizaciju 2.0, zaprimanje i izdavanje eRačuna, eArhivu i eIzvještavanje.
Naš cilj je jednostavan: da svaka poduzetnica 1. siječnja 2026. dočeka spremna, mirna i bez stresa – uz rješenje koje radi za nju, a ne obrnuto.
Piše: mag.oec. Katarina Vojnović, voditeljica poslovne podrške u Marketinu
Foto: Marketino
