S prvim danom 2026. godine na snagu su stupile izmjene zakona kojima se građanima u Hrvatskoj omogućuje otvaranje osnovnog računa za redovna primanja (plaće i mirovine) bez naknade. Iako je mjera zamišljena kao financijsko rasterećenje građana, prvi tjedan primjene obilježile su kritike korisničkih udruga, medijske analize ponuda te reakcije nadležnog Ministarstva i bankarskog sektora.
Prema novim pravilima, banke su dužne svim građanima koji primaju redovna primanja, a ne samo socijalno ugroženim skupinama, na njihov zahtjev omogućiti besplatan paket koji uključuje vođenje računa, debitnu karticu te jednu digitalnu uslugu. Cilj zakonodavca bio je omogućiti građanima da besplatno raspolažu svojim novcem, s obzirom na to da je isplata plaća i mirovina na bankovne račune zakonska obveza.
“Račun besplatan samo na papiru”
Ubrzo nakon stupanja mjere na snagu, reagirala je platforma Blok umirovljenici zajedno, predvođena Milivojem Špikom. U svojoj objavi ističu kako je praksa banaka u suprotnosti s duhom zakona te da banke pružaju otpor novim pravilima.
Ključna primjedba odnosi se na definiciju “digitalne usluge”. Špika upozorava da banke u besplatnom paketu nude isključivo internetsko bankarstvo (putem računala), a ne i mobilno bankarstvo (aplikacije na mobitelu), koje je starijoj populaciji često pristupačnije i jednostavnije.
Dodatno, umirovljenici kritiziraju obvezu fizičkog dolaska u poslovnicu radi aktivacije besplatnog računa, smatrajući to nepotrebnom birokratskom preprekom koja ima za cilj odvratiti klijente od promjene paketa. Banke, kako navodi Špika, ne prihvaćaju zakonsku punomoć u ovim slučajevima, pa je usluga zapravo nedostupna nepokretnim i slabo pokretnim umirovljenicima, jer se insistira na osobnom dolasku u poslovnicu banke.
Analiza tržišta: Što banke doista nude?
Usporedba ponuda vodećih banaka (Zaba, PBZ, Erste, OTP), koju je proveo Lider, potvrđuje navode o ograničenom opsegu usluga. Većina velikih banaka odlučila je zakonski minimum od “jedne digitalne usluge” zadovoljiti ponudom internetskog bankarstva, dok su popularne i praktičnije aplikacije mobilnog bankarstva ostale rezervirane za komercijalne pakete koji se naplaćuju. Ovakva segmentacija ponude znači da korisnici koji žele koristiti bankarske usluge putem pametnih telefona u pravilu neće moći koristiti zakonski zajamčen besplatni paket za tu namjenu, već će ju plaćati naknadno.
Analiza koju je proveo BUG tako ukazuje i na činjenicu da zakon nije propisao minimalni broj besplatnih transakcija, te da tako prosječnom umirovljeniku koji želi zadržati mobilno bankarstvo i putem njega platiti svoje račune za režije cijena “besplatne” bankarske usluge tako čak prelazi sadašnju cijenu paketa za umirovljenike.
Na prigovore javnosti reagiralo je Ministarstvo financija. U svojem priopćenju jasno su upozorili banke da ne smiju koristiti nepoštene poslovne prakse kojima bi odvraćale klijente od korištenja zakonskog prava na besplatan račun. Ministarstvo naglašava da procedura ugovaranja mora biti jednostavna i transparentna te da banke ne smiju stvarati umjetne prepreke ili klijentima davati nepotpune informacije kako bi ih zadržale na plaćenim paketima. Najavili su i pojačan nadzor provedbe zakona.
Odgovor HUB-a: “Poštujemo zakon, mobilno bankarstvo je skupo”
Na kritike i upozorenja opširnim priopćenjem reagirala je Hrvatska udruga banaka (HUB). Odbacuju optužbe o opstrukciji i tvrde da banke posluju u potpunosti u skladu s propisima.
Vezano uz kritiku o izostanku mobilnog bankarstva iz besplatnih paketa, HUB tvrdi kako razvoj i održavanje mobilnih aplikacija zahtijeva znatno veća ulaganja, složene tehničke nadogradnje i visoke troškove kibernetičke sigurnosti u usporedbi s internetskim bankarstvom. Naglašavaju da je internetsko bankarstvo punopravna digitalna usluga te da se pristup omogućuje putem različitih metoda autentifikacije (čitači, fizički tokeni ili m-tokeni), ovisno o tehničkom rješenju pojedine banke.
Što se tiče obveze dolaska u poslovnicu, iz HUB-a navode da je riječ o standardnoj proceduri identifikacije i informiranja klijenta. Smatraju nužnim da klijent u izravnom kontaktu dobije točne informacije o tome što besplatni paket sadrži, a što ne (npr. nema kreditnih kartica ili dopuštenih minusa pod istim uvjetima kao u premium paketima), kako bi mogao donijeti informiranu odluku.
Udruga banaka u konačnici navodi da im ova zakonska obveza, koja ne postoji u drugim članicama EU, donosi procijenjeni pad prihoda od oko 100 milijuna eura godišnje, ali da će unatoč tome nastaviti s provedbom zakona.
Foto ilustracija: Nano Banana Pro
