Hoće li Istanbulska konvencija pomutiti brak HDZ-a i DP-a?

HDZ je spreman gotovo na sve uvjete kako bi uspostavio novu vladu, smatra Fred Matić, član Odbora za ravnopravnost spolova u Europskom parlamentu. Ipak, eventualni brak HDZ-a i Domovinskog pokreta mogla bi pomutiti želja DP-a za deratifikacijom Istanbulske konvencije, na kojoj inzistira stranka Ivana Penave što nije prihvatljivo Plenkoviću koji se vidi u Bruxellesu.

„Deratifikacija bi bila teško političko samoubojstvo čak i za stranku kakav je HDZ“, naglasio je Matić.

Deratifikacija bi bila skandalozna

Za Hinu je kazao kako se nada da Plenković neće biti toliko “drzak i kratkovidan”, jer bi deratifikacija Istanbulske konvencije u Europskoj uniji bila skandal širokih razmjera. Stoga bi deratifikacija bi bila preveliki rizik za stranku trenutnog premijera Plenkovića koji u sjeni gradi europsku karijeru.

„Siguran sam da bi im skočili za vrat zbog takve odluke“, kaže Matić.

Matić smatra da će se, ako dođe do koalicije HDZ-a i DP-a, obje stranke po pitanju Istanbulske konvencije “praviti grbave” odnosno neće ovo pitanje stavljati na svoj dnevni red. Tim više što su HDZ i DP “vlastohlepne grupacije političara”, pa se neće usuditi ovaj dokument stavljati u prvi plan prilikom formiranja javnih politika. Matić je ocijenio da Plenkoviću u Europi više nitko ne bi pružio potporu ako bi doveo u pitanje ratifikaciju Istanbulske konvencije.


Pročitajte više: Hrvatska napreduje po pitanju rodne ravnopravnosti – bez važnog podatka


Ne ulaže se u implementaciju

“Čak ni njegovi Pučani jer u toj grupaciji postoje normalni ljudi koji ne smatraju da je žena drugotna i da se prema njoj valja ponašati kao prema kućnom ljubimcu”, kazao je Matić pa dodao da je Hrvatska danas u svjetonazorskom rangu s Poljskom i Mađarskom, a to “svakako nije kompliment gledano iz kuta civiliziranih zemalja“.

Matić je također upozorio da je Istanbulska konvencija, iako je ratificirana, ostala mrtvo slovo na papiru.

“Ništa se ne čini po pitanju njezine implementacije, a dokaz tomu jest to što se za njezinu konkretnu primjenu iz državnog proračuna ne izdvaja novac”.

Podsjećamo, u rujnu 2023. godine objavljeno je prvo evaluacijsko izvješće o hrvatskoj provedbi Istanbulske konvencije, odnosno Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Zaključeno je da je Hrvatska poduzela korake protiv obiteljskog nasilja nad ženama, ali ne čini dovoljno po pitanju drugih oblika rodno uvjetovanog nasilja.

GREVIO je istaknuo da hrvatske vlasti trebaju pojačati napore u usvajanju i provedbi sveobuhvatnog skupa politika za sprječavanje i suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama, posebno seksualnog nasilja. GREVIO je pozvao hrvatske vlasti da razviju dugoročni koordinirani plan/strategiju koja će dati odgovarajući značaj svim oblicima nasilja nad ženama te usvojiti ciljane mjere usmjerene na adresiranje specifičnih potreba svih skupina žrtava. 

U čemu šteka Hrvatska?

Što se pak obiteljskog nasilje tiče, za koji GREVO daje pozitivne ocjene, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji rodno je neutralan i ne prepoznaje obiteljsko nasilje kao oblik nasilja nad ženama. Također je problematično to što je on i dalje u sferi prekršajnog. Zbog nedostatka razumijevanja rodne obiteljskog nasilja dolazi do dvostrukog uhićenja, gdje se žene žrtve obiteljskog nasilja uhićuje zajedno s počiniteljima.

Također, u izvješću je upozoreno da u kaznenom pravosuđu prevladavaju predrasude i patrijarhalni stavovi. GREVIO u izvješću poziva i na promicanje promjene u mentalitetu stavovima javnosti. Skupinu stručnjaka zabrinjava što izostaju sveobuhvatne politike za rješavanje drugih oblika nasilja nad ženama poput uhođenja, genitalnog sakaćenja žena, prisilnog braka, prisilne sterilizacije ili prisilnog pobačaja. Također, ističu da Hrvatska sa samo 25 sigurnih kuća s ukupno 346 kreveta ne ispunjava cilj od jednog skloništa na 10.000 stanovnika. GREVIO je pozvao hrvatske vlasti i da posvete veću pozornost djeci koja su svjedočila ili doživjela obiteljsko nasilje.

Foto: Canva / Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

vodič za europske izbore

Vodič za europske izbore: sve što trebate znati na jednom mjestu

Oko 373 milijuna Europljana od 6. do 9. lipnja ima pravo izaći na birališta i izabrati 720 članova novog saziva Europskog...
- Advertisment -