Na panel diskusiji posvećenoj održivosti i ESG regulativi na Konferenciji za žene u održivosti pod pokroviteljstvom PwC Hrvatska, vodeće stručnjakinje podijelile su svoja iskustva o implementaciji ESG strategija, ključnim izazovima i mogućnostima koje održivost donosi u poslovanje. Panel je moderirala Amorella Horvat–Topić, menadžerica za ESG usluge u PwC Hrvatska, a sudionice su bile: Jelena Festini, direktorica poslovnih procesa i korporativne održivosti u Amelicor grupi, Nikolina Kolarić, direktorica Ureda za održivo poslovanje pri HPB-u, Nataša Novaković, direktorica za ESG u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Sandra Vrabec, članica uprave UNIQA osiguranja.
Kako su liderice došle do održivosti?
Panel je započeo predstavljanjem karijernih putova panelistica i njihovog ulaska u područje ESG-a. Jelena Festini istaknula je kako dolazi iz stručnog područja europskih politika te da je njen put prema održivosti bio relativno neobičan.
“Kad je Green Deal objavljen, on je meni sa svim svojim strategijama i podstrategijama iz svih sektora prilično dobro i jasno legao kao cjelokupna slika ESG-a. I onda sam prirodno u stvari ušla u korporaciju i rekla ‘ok, idemo sada to slagati’”, kazala je Festini.
S druge strane, Nikolina Kolarić je naglasila kako ESG regulativa u financijskom sektoru zahtijeva veliku prilagodbu, posebice jer HPB nema međunarodnu maticu koja bi pružila smjernice.
“Specifičnost HPB-a je ta da nemamo maticu, nemamo neki headquarter vani koji nam onda projicira, kreira i radi sve metodologije, nego mi sve moramo sami”.
Nataša Novaković ESG je prvi put susrela još 2012. godine kroz rad u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
“To me nekako povuklo, osobito jer sam inače bila direktorica za HR i tržište rada, pa je to bilo kao usput – ne treba imati jednu funkciju, treba biti još nekoliko. I tako sam time aktivno bavila do odlaska u Povjerenstvo za sukob interesa”, kazala je Novaković.
Sandra Vrabec dolazi iz osiguravateljskog sektora, gdje je ESG postao ključan kroz upravljanje rizicima i regulative.
“Prije nego što sam postala članica uprave društva, ja sam duge niz godina radila kao direktorica upravljanja rizicima, a prije toga kao aktuar u osiguranju. Tako da sam se ja u principu prvi put susrela nekako sa pitanjima vezano uz održivost stvarno kroz ORS-u i kroz neke vrlo egzotične izračune”.
Najveći izazovi u ESG-u: Od regulative do poslovne prilagodbe
Jedna od ključnih prepreka u implementaciji ESG-a je prikupljanje i analiza podataka. Jelena Festini naglasila je da su tek kroz sustavno praćenje uočili velike nedostatke.
“Kad krenete skupljati podatke prvi put sustavno i metodično, onda smo i nakon dvije godine još uvijek otkrivamo nedostatke ili rupe u podacima ili različitu, nevjerovatnu metodologiju s kojom skupljamo podatke pa nemate usporedive podatke”.
U financijskom sektoru, prema riječima Nikoline Kolarić, glavni izazov leži u promjeni svijesti zaposlenika i uprave.
“Prvo je bilo zapravo razina svijesti i zašto se to treba raditi, to je dio na kojem mi, ja vjerujem, radimo i dan-danas i stalno ćemo tako da se makne ona stigma da ljudi koji se bave održivosti uče kako razvrstavati otpad, mijenjaju žarulje itd”.
Osiguravateljski sektor, osim regulatornih izazova, suočava se i s rastućim klimatskim rizicima. Sandra Vrabec je upozorila na problem zaštite imovine u uvjetima učestalih prirodnih katastrofa.
“Hrvatska je jedna od najizloženijih zemalja u Europskoj uniji, prije svega su to poplava i potres. Što industrija osiguranja može poduzeti? Može poduzeti da radi na svijesti, znači svakog pojedinca, pravne osobe, znači važnosti osiguranja”.
Može li ESG donijeti konkurentsku prednost?
Unatoč izazovima, ESG donosi i konkretne prednosti tvrtkama koje ga ispravno implementiraju. Jelena Festini istaknula je kako su kroz ESG sustavno postavili ključne ciljeve koji ranije nisu bili dovoljno naglašeni:
“Mi želimo biti, naš cilj je zero injury vision, ne možete postići nužno 100% zaštitu od ozljeda na radu, ali možete težiti tome. I kao takvo smo se deklarirali i napravili smo prvi put akcijski plan, znači kratkoročne, srednjoročne, dugoročne mjere, na čemu možemo raditi”.
U financijskom sektoru, ESG omogućuje usmjeravanje kapitala prema održivim projektima. Nikolina Kolarić je naglasila potrebu za boljom suradnjom između privatnog i javnog sektora.
“Mi mislimo da nema projekata, oni misle da nema novaca i jednostavno mislim da tu treba postati puno, puno veća zona i treba se koristiti puno više sredstava, recimo iz Europske unije”.
Osiguravajući sektor, prema riječima Sandre Vrabec, također doživljava velike promjene.
“Velike osiguravajuće grupe imaju isti cilj. Tako da će recimo baš biti zanimljivo vidjeti što će se dogoditi u 2030. kad niko u svojoj strategiji nema da će osigurati bilo koju industriju koja se bavi fosilnim gorivima”.
ESG kao budućnost poslovanja
Iako ESG regulativa donosi brojne izazove, panelistice su se složile da je njezina dugoročna implementacija nužna i neizbježna. Morela Horvat-Topić zaključila je panel istaknuvši ključnu korist ESG-a.
“Moramo vjerovati da to što je zeleno je zeleno. Da to što… Ako je netko prema zaposlenicima dobar i ima podatke i kaže da ulaže za zaposlenike pa pokaže vam šomi da delta, znači hoćemo to vidjeti, a to netko mora provjeriti”.
Panel je završio optimističnom porukom – ESG nije samo regulatorna obveza, već prilika za dugoročno održivo i konkurentno poslovanje.
Partneri projekta: PwC Hrvatska, HPB (Hrvatska poštanska banka), Terme Sveti Martin, Uniqa osiguranje, Cromaris, Europski parlament, Abeceda komunikacije, Innovation Norway, HUP (Hrvatska udruga poslodavaca).
Foto: Marin Tomaš
