Poduzetništvo čini Hvar jedinstvenom destinacijom

U sunčanom Hvaru i to u – ni manje ni više – staroj Lođi impresivna pročelja, u petak se održala Konferencija za poduzetnice. Naša putujuća konferencija već drugu sezonu zaredom obilazi hrvatsku obalu, a po prvi put stigla je na Hvar kako bi inspirirala lokalne poduzetnice, podijelila iskustva, produbila znanja i povećala mrežu poznanstava među uspješnim domaćim poduzetnicama. U suradnji s TZ Grada Hvara okupilo se više od 80 sudionica i sudionika koji su imali priliku slušati i raspravljati i o uvijek aktualnoj temi – turizmu.

Kako pronaći i zadržati kvalitetnu radnu snagu, kako produžiti sezonu, na što obratiti pažnju po pitanju GDPR-a u turizmu, ali i kako se nositi s izazovima u poduzetništvu, održivom turizmu i marketingu samo su neke od tema o kojima smo razgovarali.

“Ovaj projekt mreže Women in Adria može pomoći svima, a naročito nama koji živimo na otoku. Život na otoku zahtjeva više vještina kojima treba baratati da bismo živjeli ovdje gdje živimo. Život na otoku je krasan, ali je i pun izazova. Ideja je da nam uspješne poduzetnice prenesu svoja znanja i ideje, a da se onda mi lokalno što više udružimo”, poručila je direktorica TZ Hvara Iva Belaj Šantić.

Za uspješnu poduzetničku priču važni su dobri partneri

Belaj Šantić naglasila je da upravo poduzetništvo “čini Hvar jedinstvenom destinacijom”. Bez originalnih, inovativnih i autentičnih poduzetničkih ideja destinacija ne bi bila to što je, objasnila je.

Kako poticati ulazak u poduzetništvo i biti saveznik poduzetnica na njihovom putu rasta i razvoja podijelile su Mirela Krstulović iz RBA i Maja Kljajić iz A1. RBA povezuje žene u poduzetništvu raznim programima i radionicama, a na Hvaru je naša omiljena bankarica Mirela Krstulović objasnila kako unaprijediti svoje poslovanje i iskoristiti pogodnosti RBA programa za žene poduzetnice. Krstulović je objasnila i posebni uvjeti kredita za žene poduzetnice koja RBA nudi, a dotaknula se i linije proizvoda namijenjenih za žene u turizmu. Između ostalog, tu je RaiPOS aplikacija koja pruža praktično i moderno rješenje za naplatu usluga u turističkoj industriji.

“Ova aplikacija vaš mobitel pretvara u POS uređaj. Brzo je i jednostavno za korištenje, a mobitel je tako i tako uvijek pri nama. Ova usluga može rezultirati boljim iskustvom gostiju, većom prodajom i konkurentnom prednošću poduzetnica u sektoru turizma”, naglasila je Krstulović.


Pročitajte više: Dosljednost, vjerodostojnost i autentičnost glavne su uzdanice poduzetnica u turizmu


Kako do dobrog videonadzora i… koje su GDPR ‘cake’?

Za zadovoljstvo gostiju iznimno je bitan i kvalitetan internet, a ako u smještaju ili ugostiteljskom objektu imate lošu vezu koja puca ili radi, primjerice, u kuhinji, a u spavaćoj sobi ne – gost će biti frustriran. A koliko je dobar internet bitan za gosta toliko je bitan i za normalno funkcioniranje poslovanja, ako usred sezonskih izazova internet veza zakaže, pitanje je kako održati poslovanje vitalnim. Osiguranje pouzdane internet povezanosti u turističkim područjima postaje imperativ, istaknula je Maja Kljajić iz A1.

“Osim toga, u optimizaciji gostoprimstva ključna komponenta postaju i pametne brave, koje omogućuju gostima pristup bez fizičke prisutnosti domaćina”, dodala je. A1 Hrvatska nudi brojne usluge i pametna rješenja pružateljima turističkih usluga, ali i korisnicima takvih usluga.

Osim dobrog interneta i pametnih brava, poduzetnice u turizmu sve se više zanimaju za videonadzor, naglasila je Kljajić. Videonadzor je najtraženiji sustav tehničke zaštite, a A1 omogućuje da pratite što se događa dok vas nema uz pomoć mobilne aplikacije za videonadzor.

Ipak, kako je upozorila stručnjakinja za GDPR, profesorica Marija Boban, treba paziti kako se taj videonadzor koristi. Videonadzora se koristi isključivo u svrhu sigurnosti imovine i osoba. Primjerice, videonadzor se instalira na ulazu u hotel, ulazu u apartman, u garaži hotela, dvorišta i slično.

Marija Boban

“Nikako se ne smije instalirati u unutrašnjosti, primjerice, sobe. Time bi se direktno narušavala privatnost osobe”, upozorila je Boban. Istaknula je svi prostori pod videonadzorom moraju biti označeni naljepnicom uz posebno jednostavnu i lako razumljivu sliku kamere uz tekst koji navodi da je prostor pod video nadzorom, koji su podatci o voditelju obrade i uz podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava. Dodala je da je preporuka, što se tiče videonadzora kod privatnih iznajmljivača, obavijestiti gosta da se vrši video nadzor već i prilikom ponude usluge smještaja.

Strogo zabranjeno fotografirati i kopirati osobne dokumente

Osim videonadzora, pitanje koje iznimno muči iznajmljivače, a na koje je Boban pružila odgovor je i: smijemo li kopirati osobnu iskaznicu / putovnicu gostiju kad stignu u naš smještaj? Odgovor je ne, pa čak i u slučaju da ste dobili privolu gosta / turista.

“Osnovno pravilo je da se podaci unose u sustave za prijavu i odjavu turista temeljem uvida u identifikacijske isprave turista. Skeniranje, fotografiranje, kopiranje ili zadržavanje identifikacijskih dokumenata nije dozvoljeno i izričito je zabranjeno prema GDPR-u. Dovoljno je da goste zatražite osobnu iskaznicu na uvid i s nje prepišete osobne podatke koji su nužni za unos u e-Visitor”, napomenula je stručnjakinja koja smatra da je nova e-Visitor opcija self check-ina u privatnom smještaju najbolja opcija.

“Gost samostalno popunjava vlastite podatke iz osobnog dokumenta, a poveznica se može poslati gostu putem poruke ili e-mailom”, objasnila je Boban.


Pročitajte više: “Turizam nas je ulijenio, krenulo se iznajmljivati – i onda se pitaš zašto bi radio”


Ima prilika i ima pomoći – samo ju treba naći

Pridružila nam se i Glorija Curavić, vlasnica praonice rublja iWash-uWash. Ova perspektivna poduzetnica iz Šibenika posljednjih godina svoju ‘malu’ praonicu rublja iWash-uWash pretvara u franšizu, a njezini su klijenti uvelike i iznajmljivači koji su ‘lancune’ za svoje goste povjerili Glorijinim mašinama. Već više od 10 godina uspješno posluje, a krajem prošle godine za svoj je trud, rad i uspješan poslovni model nagrađena nagradom Perspektivna poduzetnica 2023. godine.

“Uvidjela sam da nedostaje stručnosti u našim malim poslovanjima u Hrvatskoj. Ljudi imaju veliku želju i puno rade, ali nedostaje im stručnosti u organizaciji poslovanja. Većina malih poduzeća previše radi – u poslu, a malo na razvijanju posla”, istaknula je Curavić.

Glorija Curavić

Napomenula je da u Hrvatskoj ima mnoštvo programa bespovratnih potpora i sufinanciranja koja pomažu poduzetnicima početnicima, ali treba puno istraživati da bi se došlo do toga.

“Svaka ta mala pomoć zaista pomogne. I 1000 eura – koliko sam dobila za financijsku analitiku za projekciju poslovanja – tada je meni značila sve. Jer otkud nekome na početku poslovanja 1000 eura. Tako da, nemojte se bojati tražiti i istraživati i svakako koristite resurse i turističkih zajednica i poslovnih inkubatora; oni će vas svi vrlo rado savjetovati gdje naći takva sredstva i slična mentorstva”, poručila je Šibenčanka poduzetnicama s Hvara.

Žensko vođenje – iskustva, prepreke i uspjesi

Na panelu “Žensko vođenje – iskustva, prepreke i uspjesi” naša Vinka Juričić ugostila je Barbaru Marković, Doru Cvitković, Simonu Fabijanović i Maritu Čatić. Žensko vođenje okarakterizirano je empatijom, istaknula je Marković, Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja .

Barbara Marković

“Žene uvijek idu s prizmom empatije i emocije i to ponekad možda više nego razumom”, istaknula je Marković koja je u turizmu više od 25 godina, a od toga 7 godina iskustva ima radeći na putničkim brodovima po cijelom svijetu. Najviše radi u hotelskim operacijama oko organizacije putnika, smještaja, evenata i grupa te nešto kraće kao group coordinator u hotelu u Miamiu. Kaže kako nema posla u turizmu kojeg nije radila i kako je oduvijek živjela i živi turizam.

Po povratku u Hrvatsku sudjeluje na razvoju kongresnog turizma, osmišljavanju i prodaju turističkih paket aranžmana, radi kao turistički pratitelj u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, a slijedom toga otvara i svoju putničku agenciju specijaliziranu za obiteljski smještaj. U međuvremenu i kao vlasnica privatnog smještaja, postaje usko specijalizirana za tu strukturu u turizmu.

U suradnji s timom kolega pokreće prve edukacije 2013. godine za vlasnike privatnog smještaja, a koje se baziraju na unapređenju kvalitete smještajnih jedinica i ponude usluga te ekonomskoj održivosti jedinica i brendiranju destinacije.

Brend počiva na emocijama

Sve o brendiranju zna i Marita Čatić. Marita je vlasnica PR agencije ARTA, a objasnila je koliko su emocije važne u odnosima s javnošću i marketingu.

“Svaka poduzetnica priču o svom poduzetničkom putu veže za neku emociju. Upravo je emocija ono što komunikacijom nastojimo prenijeti ciljanim korisnicima. To je taj jedan najvažniji ‘catch’ na koji se hvatamo. Kad govorimo o Hvaru kao destinaciji, ljepotu otoka ne čini samo ta doslovna fizička, prirodna ljepota nego i emocije koje povezujemo s destinacijom. Za svaku destinaciju koju ste posjetili vežete neke uspomene, neke ljude s kojima ste bili, neke trenutke koji su se dogodili”, pojasnila je Marita.

To se, dodaje, treba znati iskomunicirati. Zato je važno tko se bavi marketingom i odnosima s javnošću poduzeća – bilo da imate mali hotel, vilu, restoran ili ‘samo’ par apartmana. Svaki poduzetnički put i ideja može postati dobra priča, a dobra priča dovodi goste. Zato su tu stručnjaci poput Marite.

“Možda vi svoj biznis ne doživljavate ‘seksi’, ali i ono što možda na prvu nije atraktivno može se staviti u okvir dobre reputacije i želje. Zato su tu stručnjaci. Uvijek volim vjerovati da sve dok mi sami ne prepoznamo ono nešto u sebi i onome što radimo, neće to prepoznati ni drugi. Kad krenemo mi komunicirati to, onda će to prepoznati i drugi. Komunikacija je najveća vrijednost marketinga, a pogotovo je važna u turizmu koji je dosta dominantna gospodarska grana u Hrvatskoj”, naglasila je mlada stručnjakinja.

Financijerka koja redefinira hvarsko ugostiteljstvo

Koliko su važne emocije u turizmu zna i Dora Cvitković koja je nepovratno povezana s jednim malim mjestašcem na južnoj strani otoka, gdje je provodila ljeta i zime kod ‘dida i babe’. Ova viša financijska savjetnica i magistra međunarodnih odnosa i diplomacije svoje iskustvo u financijskom sektoru već šestu godinu gradi u internacionalnoj tvrtci Metalock.

Ugostiteljska industrija nije okosnica njezina poslovanja, ali predstavlja veliku ljubav i područje za ispunjavanje njezinih osobnih ciljeva. Prije 11 godina prepoznala je Hvar kao idealnu destinaciju i danas na Hvaru posjeduje restorane i smještajne kapacitete. Njezin Mina Beach restoran je u zadnje tri godine postao jedna od atraktivnijih destinacija za vjenčanja na hrvatskoj obali.

Dora Cvitković i Marita Čatić

“Ispunjava me što smo postavili zavidan standard za Jelsu na svim razinama – od cijene i kvalitete pa sve do doživljaja kojeg pružamo”, ističe Cvitković koje je na ideju otvaranja restorana i ulaska u ugostiteljstvo došla 2014. godine kad je rodila drugo dijete. Tad su ona i suprug započeli s tada inovativnim restoranom u Jelsi – Spizza fine food and drinks.

Kako zadržati (sezonskog) radnika? Plaća ide cijelu godinu

“Mi smo uveli tada nepoznati brunch u Jelsu“, objašnjava inovativna poduzetnica. Dodaje da je postalo nemoguće zadržati osoblje pa stoga 50 posto svojih radnika drži na plaći cijelu godinu. To su, objasnila je, profesionalci koji mogu otići dalje, ako požele.

“Mi smo toga svjesni i prepoznali smo to na vrijeme kako bi nam postava od 12 ljudi ostala ista već dugi niz godina”, napomenula je.

Trenutno je problem što im svake godine nam treba više ljudi. Priprema za ovu sezonu bila joj je najteža do sad, posebno su je namučile radne dozvole. Nemoguće je, dodala je, naći ‘domaćeg čovjeka’.

Nevjerojatno je da uz plaće koje su sada od 2200 pa do 3000 eura ne možemo naći ljude iz Hrvatske koji bi radili sezonu”.


Pročitajte više: U Hrvatskoj vlada turizmofobija. Stručnjaci: trebamo održivi turizam


Bez ljudi nema ni posla

Koliko je važno imati kvalitetne ljude zna i Glorija Curavić. U ljudima, je kaže – sve. I te odnose treba njegovati; s klijentima, zaposlenicima, dobavljačima…

“To su bitni odnosi. Svako poslovanje je živi organizam, a on se održava samo ako znate da iza svega što radite stoje ljudi”, istaknula je Curavić.

S tim se slaže i Simona Fabijanović iz Supetra na otoku Braču.

“Kad nemate ništa nego se morate boriti rukama i nogama. Tada vas nekako i sreća pomiluje pa vam pošalje na put dobre ljude koji vas nastave pratiti i pomažu u tom putu”, dodala je Fabijanović koja za sebe voli reći da je lavica u horoskopu i poslu.

Simona Fabijanović

Po struci je profesorica glazbene kulture, a nakon rada u osnovnoj i glazbenoj školi u Splitu, na Šolti i Braču ulazi u privatni posao prodaje autodijelova sa suprugom, nakon što on ostaje bez posla. Kada se posao uhodao, prihvaća posao ravnateljice u Osnovnoj školi. Simona se vraća u poduzetništvo i ona i kćer otvaraju i djelatnost proizvodnje opreme za bebe, brenda Dada&Rocco. Danas je još u privatnom poslu, s tendencijom potpunog prebacivanja posla na kćerku i sin.

Konferenciju suorganizirale su Women in Adria i TZ grada Hvara, a sponzori i partneri konferencije su Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, UniCredit Leasing Croatia d.o.o., Avis Budget Zagreb i A1 Hrvatska.

Foto: Visit Hvar

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

orka grupa

Povezali se Fisherija, the meat, Wine&Friends i Mesoprerada

Dobro poznata društva Bosnić, Fisherija, Slavonica i LU-MA Ekskluziv povezali su se u ORKA Grupu kako bi zajednički osnažili tržišnu poziciju...
- Advertisment -