Posljednjih dana puno se priča o bolovanjima i njihovoj zlouporabi u Hrvatskoj. Ministrica zdravstva Irena Hrstić najavila je povećanje naknada za dugotrajna bolovanja, s minimalnog iznosa od 353,15 eura na 995,45 eura mjesečno. Istovremeno, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) planira uvesti strože mjere protiv lažnih bolovanja, uključujući kazne od 660 do 2650 eura za liječnike koji neosnovano odobravaju bolovanja, te od 1060 do 1990 eura za pacijente koji ih zloupotrebljavaju.
Naime, prema podacima HZZO-a, oko 30% bolovanja nije opravdano, što predstavlja značajan teret za zdravstveni sustav i poslodavce.
Meka ‘neradnika’
U Hrvatskoj, poslodavac je dužan isplaćivati naknadu za bolovanje zaposleniku tijekom prvih 42 dana odsutnosti zbog bolesti ili ozljede. Za invalide rada, taj period je skraćen na 7 dana. Nakon isteka tih razdoblja, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) preuzima isplatu naknade, pri čemu poslodavac i dalje isplaćuje naknadu zaposleniku, ali HZZO refundira isplaćeni iznos poslodavcu. Visina naknade za bolovanje određuje se ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, s tim da zakonski minimalni iznos ne smije biti manji od 70% osnovice za naknadu. Ova naknada je oporeziva i uključuje se u bruto iznos plaće zaposlenika.
“U Švedskoj poslodavac pokriva prvih 14 dana bolovanja, u Norveškoj 16, u Estoniji i Francuskoj samo prva 3 dana, dok je u Češkoj taj period 14 dana, ali uz isplatu 60% plaće”, rekao nam je Hrvoje Bujas iz Glasa poduzetnika i dodao: “Mi smo u svakom slučaju meka ‘neradnika’! Pogotovo u javnom sektoru. Glas poduzetnika se od početka zalaže da se smanji broj dana bolovanja na teret poslodavca na 5 dana”, kazao nam je.
Pročitajte više: Ogromne kazne: Za lažno bolovanje liječnici će ići na prekršajni sud, odgovarat će i pacijenti
Poduzetnici ne mogu to podnijeti
Ivana Matić, CEO najveće regionalne ženske networking mreže Women in Adria, ističe da svaki dan sluša poduzetnice i poduzetnike koji ne žele više zapošljavati, gase proizvodnju i outsourcaju jer ne mogu podnijeti trošak bolovanja i plaćati dodatno postojeće zaposlenike da odrade posao osobe na bolovanju.
“Prošli tjedan se našoj članici na posao vratila zaposlenica koja nakon dvije godine bolovanja ima mjesec dana godišnjeg, na njen račun. Zar poduzetnici trebaju dizati kredite da bi to sve naplaćali?”, pita se Matić te dodaje kako u današnje vrijeme fleksibilnosti ne bi trebalo biti bolovanja kad nas “nešto hvata”, već se u tom slučaju može raditi od kuće, barem dio dana kako bi se olakšao posao kolegama.
“Žene koje imaju malu djecu su često nepoželjni zaposlenik zbog dječjih bolesti. S druge strane, postoje kompanije koje u slučajevima bolesti djeteta ne dozvoljavaju rad od kuće već traže otvaranje bolovanja i onda žena koja zna da njen posao teško može netko drugi napraviti radi na bolovanju za manju plaću. Isto tako postoje kompanije koje se hvale tim benefitom da roditeljima omogućavaju rad od kuće kad je dijete bolesno, to bi trebalo biti normalna praksa danas.”, kaže Ivana Matić.
Trećina bolovanja je lažno
Kompletna statistika o bolovanjima za 2024. godinu još nije objavljena, no Tomislav Dulibić, državni tajnik iz Ministarstva zdravstva za HRT je kazao kako se pri kontrolama bolovanja zatvori oko 30 % bolovanja, jer kontrolori utvrde da ona nisu regularna.
Pročitajte više: Predstavljene naknade za bolovanje radi djeteta i naknade za komplikacije u trudnoći 2025.
Nagrađivanje onih koji ne sade krumpir ili ne idu u berbu?
Mnogi poduzetnici su uveli praksu nagrađivanja zaposlenika koji nisu koristili bolovanje određeni period što je rezultiralo i manjim brojem bolovanja.
HR menadžerica iz Women in Adria mreže ističe da je zloupotreba bolovanja česta praksa u proizvodnim tvrtkama, posebno onima smještenima u ruralnim područjima. Tamo su zaposlenici najavljivali da će uzeti bolovanje kako bi sadili krumpir tijekom sezone sjetve. Tijekom sezone berbe, bolovanja su također učestalija.
“Definiran je okvir koliko je dana bolovanja godišnje opravdano, a sve što premaši taj prag odbija se od velikog godišnjeg bonusa. Nakon prve godine primjene ovog sustava, situacija se značajno poboljšala – zaposlenici su radije birali veću isplatu bonusa, dok bi nekome drugome platili da im posadi krumpir”, zaključila je menadžerica.
Foto: Canva/Privatna arhiva/Screenshot
