Prosječna potrošnja ribe u Hrvatskoj je 20,02 kilograma po stanovniku, a europski prosjek je veći za četiri kilograma. Dobra je vijest ipak da pretežito jedemo plavu ribu, potom sipe, lignje i hobotnice, te nakon njih oslić, bakalar i slične vrste. Rezultati su to istraživanja Ministarstva poljoprivrede kako bi ustanovili potrošnju po glavi stanovnika. Prosječna potrošnja u zemljama EU iznosi 24,4 kilograma po glavi stanovnika, no riječ je o srednjoj vrijednosti jer, primjerice, Mađar pojede oko pet kila ribe u godini, dok će Portugalac pojesti čak 57 kilograma ribe.
“Riba je iznimno hranjiva namirnica, pogotovo ako govorimo o divljoj ribi. Znanost je također dokazala da je mediteranska prehrana najbolji prehrambeni obrazac za metaboličko zdravlje, a jedan od temelja je redovna konzumacija ribe i morskih plodova, preferirano ne iz uzgoja”, ističe dr. sc. Sebastijan Orlić, inženjer kemije u području biotehnologije, instruktor fitnesa i certificirani exercise nutrition coach ističući da kao i ostatak Europe, u Hrvatskoj ljudi ne jedu dovoljno ribe, ali ni voća i povrća.
Proteini, masnoće i drugi nutrijenti
“Riba sadrži visokokvalitetan protein i kvalitetne masnoće poput omega 3 koje su sadržane osobito u maloj plavoj ribi koja je najgušća tim nutrijentima. Pritom je najbolji izvor divlja riba kao što su srdele ili inćuni, čime pada u vodu mit o skupoći ribe te mnogi to ističu kao izliku za smanjenu konzumaciju. Istina je da su neke vrste skupe, no upravo su ove najkvalitetnije financijski vrlo dostupne”, objašnjava dr. Orlić.
Prednost je i u tome što se takva riba može naći u konzerviranom obliku, a na tržištu je dostupna i smrznuta riba.
“Brzo zamrzavanje jedan je od najboljih načina za očuvanje kvalitete i nutrijenata. Ako je zaleđen odmah nakon ulova, ponekad je takav proizvod kvalitetniji od onog koji će na vaš stol putovati tri dana. S druge strane, konzerviranje male plave ribe odlična je metoda za zadržavanje većine nutrijenata jer se takva riba konzervira s kostima koja je izvor hranjivih sastojaka poput vitamina D i kalcija”, ističe dr. Orlić.
Pročitajte više: Losos ili tuna iz konzerve – što je zdravije? Imamo odgovor
Čistoća mora je ključne kod ribe iz uzgoja
Iako se losos smatra jednom od nutritivno najbogatijih vrsta uz skušu i malu plavu ribu, naš sugovornik objašnjava da to vrijedi za divlje jedinke.
“Ako je riječ o ribi iz uzgoja, važno je znati čime se hrani i kakva je čistoća mora u kojem se uzgaja, pa tek onda možemo govoriti o nutritivnom aspektu. U tom kontekstu, divlji losos ulovljen negdje izravno na izvoru definitivno je kralj stola. Ako ne možete doći do takvog, onda valja znati da većina riba ima sličan sadržaj proteina, a mala plava riba podjednak sadržaj omega 3 masnih kiselina”, preporučuje dr. Orlić.
Dodao je kako je upravo čistoća mora iz kojeg riba dolazi jedan od glavnih razloga promjene smjernica za konzumaciju ribe, no ako omega 3 planirate nadomjestiti suplementima, valja ih birati s velikim oprezom.
“U prehrani je ključno unijeti određeni nutrijent, a način na koji ćemo to postići nije uvijek presudan. Zato se neki odlučuju na suplementaciju, no kod omega 3 koji je jedan od najmanje zastupljenih nutrijenata suvremene prehrane, važna je kvaliteta. Iako ga toplo preporučujem većini ljudi, u konzultacijama s nutricionistom trebali bi pronaći kvalitetan proizvod. Velik postotak onih koje se nalaze na tržištu nije zadovoljavajuće kvalitete, od pogrešnih vrijednosti sadržaja EPA i DHA omega-3 masnih kiselina na deklaracijama, do prisustva žive i ostalih teških metala te indikatora peroksidacije masnih kiselina, redom nezanemarivo bitnih detalja, stoga preporučujem oprez”, zaključio je dr. Orlić.
Foto: Privatna arhiva, Freepik, Canva
