Nakon tragedije koja se u petak dogodila u Osnovnoj školi Prečko, u kojoj je 19-godišnjak nožem ozlijedio djecu i učiteljicu te jedno dijete usmrtio, sve se više govori o mentalnom zdravlju djece i mladih u Hrvatskoj. O tome na što djecu najviše muči te kako im možemo pomoći kao društvo razgovarali smo s Hanom Hrpkom, profesoricom psihologije i izvršnom direktoricom i predsjednicom udruge Hrabri telefon.
Mentalno zdravlje djece i mladih u Hrvatskoj
Kako kaže, iskustva stečena kroz savjetodavne linije i e-savjetovanja Hrabrog telefona jasno pokazuju sve veći broj djece i mladih koji spominju suicidalne misli, često povezane s depresijom. Depresivnost se kod mladih manifestira na različite načine, poput povlačenja u sebe, agresivnosti prema drugima ili sebi, smanjene koncentracije, nedostatka motivacije, tuge, a sve češće se izražava kroz samoozljeđivanje i suicidalne tendencije.
“Dok smo ranije o temi suicida razgovarali s djecom i mladima otprilike 40-ak puta godišnje, danas su takvi razgovori i upiti postali svakodnevni”, upozorava Hrpka.
Pročitajte više: Prosvjed za sigurnost djece u školama 7. siječnja u Zagrebu
Poteškoće s roditeljima
Djeca i mladi najčešće im se javljaju kada imaju poteškoće u odnosima s roditeljima, pate zbog pritiska u školi, žrtve su vršnjačkog nasilja, s čime im se teško nositi. Zovu i zbog razvoda roditelja ili nasilja koje doživljavaju.
“Ono što društvo može učiniti je ulagati puno više u obrazovni i zdravstveni sustav kako bi djeci, mladima i roditeljima bili dostupni stručnjaci mentalnog zdravlja, ali i kontinuirani preventivni programi. Nastavnike i roditelje, nadalje, treba educirati o rizičnim i zaštitnim faktorima za mentalno zdravlje djece i pojavnost nasilja te o ranim znakovima koji ukazuju da se s djetetom nešto događa i da je potrebno potražiti stručnu pomoć”, zaključuje Hrpka.
Foto: Canva / Magdalena Rendulić / Privatna arhiva
