Natječaj IRI S3 uskoro se otvara s ukupno 191 milijun eura bespovratnih potpora. Namijenjen je mikro, malim, srednjim i velikim poduzećima koja ulažu u projekte istraživanja, razvoja i inovacija.
Kako je vidljivost natječaja danas na vrhuncu, očekuje se velik broj prijava. Time se ponovno otvara pitanje hoće li odlučivati kvaliteta ili famozni “najbrži prst”.
Od poštanskih šaltera do digitalnog pritiska
Hrvatski sustav prijava na natječaje prošao je zanimljivu evoluciju. Prije desetak godina poduzetnici su doslovno trčali u poštanske urede kako bi prvi predali prijavu. Oni s juga zemlje često nisu imali ni urede koji rade duže, pa su morali putovati u Zagreb. Jurišićeva ulica bila je simbol te utrke.
Digitalizacija je ubrzala postupke, ali i stvorila novu vrstu pritiska – kada se često pitamo je li važno to tko će prvi “kliknuti” u sustavu. Odatle i izraz “najbrži prst” koji je s vremenom postao dio poduzetničkog rječnika.
Pročitajte više: Potpore za R&D i inovacije: Od 200 tisuća do 2 milijuna eura, od mikro do velikih tvrtki – Women in Adria
Komentari iz prakse o “najbržem prstu” – signal ili buka?
Uoči svakog većeg poziva u javnosti se pojavi mnoštvo komentara o problemu “najbržeg prsta”. Oni dolaze iz iskustva – ponekad pozitivnog, ponekad negativnog. U svakom slučaju, upućuju na to da se sustav doživljava kao nepravedan kada broj prijavitelja višestruko nadmašuje dostupna sredstva.
U početku, kad je trebalo motivirati poduzetnike da se uopće prijave, animacija i marketinška promocija imale su smisla. No s vremenom, kada interes preraste kapacitete, događa se da mnogi ulažu golem trud u tehničku stranu prijave, umjesto u kvalitetu projekta. Time se gubi osnovna svrha – potpora najboljim i najinovativnijim idejama.
Što kažu brojke?
- Ukupna sredstva natječaja: 191 milijun eura
- Dosadašnja prolaznost: između 30 i 40%
- Razdoblje najvećeg zaleta EU financiranja smatra se 2016- 2020. kada je odobreno preko 7500 projekata, a od 2022. do sada odobreno je preko 10.000
Možemo reći da su oni koji se žele financirati EU sredstvima sada u najboljem razdoblju, uz sve izazove kojima trebaju odgovoriti.
Koja bi ukupna vrijednost spremnih projekata značila navalu i stvorila potrebu i izazov eliminacije “najbržeg prsta”? Po mojoj procjeni vrijednost spremnih projekata u RH koji je više od jedne milijarde eura bi značila veliku navalu.
Ako se ostvare prognoze o velikoj navali, jasno je da će broj prijava višestruko nadmašiti dostupna sredstva. U takvim okolnostima “najbrži prst” može imati ulogu samo ako iza svih prijava stoje kvalitetni projekti koji se neće eliminirati u prvim fazama provjere prihvatljivosti. Ako nisu dovoljno snažni, evaluacija će ih eliminirati.
Mala i velika poduzeća – neravnopravni tereni
Mala poduzeća često imaju osjećaj da ne mogu konkurirati velikima. Dok se jedni oslanjaju na vlastite resurse i pokušavaju kompenzirati brzinom prijave, drugi raspolažu konzultantskim kućama i IT podrškom.
Velike agencije ponekad ističu da imaju tehnološku prednost, a nerijetko se spominje i korištenje automatiziranih botova – iako je to zabranjeno. Time mali poduzetnici stječu dojam da izrađuju projekte uzalud, što dodatno demotivira ulaganje u samu kvalitetu.
Pročitajte više: EU fondovi: Mitovi koji koče poduzetnice i pitanja koja si trebate postaviti prije prijave na natječaj
Uloga konzultanata i objavitelja
Kao što odvjetnik ne smije uvlačiti klijenta u parnicu bez pravog temelja, tako ni konzultant ne bi smio poduzetnika gurati u prijavu samo zato da bi “pokušao” ako je očito da uspjeti neće. Njegova je uloga procijeniti svrhovitost i smisao projekta u odnosu na ciljeve natječaja.
Objavitelji pak imaju obvezu kroz kriterije osigurati da sredstva završe u projektima koji donose stvarnu inovaciju i razvojnu vrijednost – a ne u prijavama koje su nastale iz marketinškog vala, ili čiste brzine.
Od početka svog rada na EU fondovima osobno i cijeli timovi s kojima smo radili donijeli smo odluku da gledamo na kvalitetu, budemo optimalno brzi i ne žalimo ako nešto “propustimo” jer se nismo žurili nauštrb kvalitete. Priprema profesionalna da, nezakoniti alati – ne. I znate što – nismo ništa propustili.
Trajno otvoreni pozivi – prednost, ali i izazov
Natječaji trajnog otvaranja poput IRI S3 imaju svojih prednosti – prijave se obrađuju kontinuirano, a poduzetnici ne čekaju dugo na rezultate.
No, postavlja se i pitanje: znači li to da će sredstva nestati u prvim tjednima? Iskustvo pokazuje da ne mora biti tako. U Hrvatskoj je do sada iskorišteno tek oko 10 posto raspoloživih sredstava za ovakve projekte, a Vlada je u prošlosti već reagirala preusmjeravanjem. Naprimjer kod IRI2 osigurana su dodatna sredstva od 650 milijuna kuna kada su isfinancirani svi kvalitetni projekti koji su pozitivno ocijenjeni.
To znači da, ako nakon evaluacije prevladaju kvalitetni projekti, država može i mora reagirati, a i već je tako reagirala – upravo kako bi se smanjio potencijalni negativni učinak “najbržeg prsta”.
Treća faza obrade natječaja – ocjena kvalitete
IRI S3 natječaj dolazi u trenutku kada je interes poduzetnika ogroman, a sredstva značajna. Povijest “najbržeg prsta” podsjeća da brzina može stvoriti osjećaj nepravde. No ključ ostaje isti: evaluacija i kvaliteta projekata.
Ako iza brzih prijava stoje projekti stvarne inovacijske vrijednosti, tada možemo govoriti o ublažavanju učinka “najbržeg prsta”. A ako interes višestruko nadmaši osigurana sredstva, uloga je Vlade da osigura dodatna – kako bi najbolji projekti dobili priliku.
Na kraju, brzina može otvoriti vrata, ali samo kvaliteta odlučuje tko će proći kroz njih.
Ili ono što “Women in Adria” već znaju: ne vrijedi ona – tko će prije djevojci, djevojka njegova jer treća faza obrade natječaja – ocjena kvalitete samog projekta – izuzetno je važna.
Autorica: Dragica Vranješ, pravna i ekononomska stručnjakinja te savjetnica za EU fondove, Geo Bast
Foto: Pixabay, privatna arhiva, Canva
