Unija ravnopravnosti: Hrvatska dobro kriminalizira, ali loše implementira

Žene u Europskoj uniji u prosjeku zarađuju 13% manje, a u Hrvatskoj 11% manje od muškaraca. Brojke su alarmantnije kada je riječ o mirovinama u kojima žene imaju čak 30% niža primanja. S druge strane, obavljaju 75% neplaćenog rada u kućanstvu i obrazovanije su. Ipak, ženska polovica stanovništva i dalje nema jednake mogućnosti zapošljavanja, koče ih stereotipi i (nesvjesna) pristranost, a većinski su zaposlene na pozicijama i u sektorima u kojima su plaće manje.

Gdje smo na kraju saziva Europskog parlamenta?

U Kući Europe danas se, povodom Međunarodnog dana žena, na panelu “Unija ravnopravnosti: gdje smo na kraju saziva Europskog parlamenta” raspravljalo o tomu koje je korake u pogledu rodne ravnopravnosti postigao trenutni saziv Europskog parlamenta. Inače, ovo je posljednji Međunarodni dan žena koji obilježavamo u ovom sazivu Europskog parlamenta. Parlament, kojim predsjeda žena, a i polovicu članova podpredsjedništva čine žene, u svom je sazivu napravio nekoliko ključnih pomaka na polju rodne ravnopravnosti. Tu su, između ostalih, Direktiva za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Direktiva o transparentnosti plaća, poboljšanje rodne ravnopravnosti u upravnim odborima tvrtki…

„Rodna ravnopravnost je temeljno pravo i jedna je od temeljnih vrijednosti Europske unije. Brojke pokazuje kako je još puno prostora za napredak“, istaknula je Maja Ljubić Kutnjak, voditeljica ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Žene na dnu izbornih lista

U svjetlu superizbone godine koju će osim europskih izbora 9. lipnja obilježiti i parlamentarni izbori, potegnulo se pitanje prava žena u politici i njihove zastupljenosti u donošenju političkih odluka. Na listama HDZ-a među 11 nositelja nema nijedne žene. Je li moguće da se među desecima tisuća članica HDZ-a nije našla nijedna dovoljno dobra da nosi listu na parlamentarnim izborima?

„SDP će imati nekoliko žena nositeljica liste SDP-a, ali ne mogu potvrditi koliko jer smo u pregovorima s koalicijskim partnerima“, istaknuo je Predrag Fred Matić, zastupnik u Europskom parlamentu, član Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost.

Ne samo da manjka žena nositeljica listi, već su često, upozorila je Vedrana Šimundža Nikolić, ‘gurnute’ na samo dno. Zastupljenost jednog spola na kandidacijskoj listi ne bi smjela biti niža od 40%, u skladu s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova.

„Često velike stranke stavljaju žene na liste samo jer žele zadovoljiti onaj formalni, zakonski dio. Tako ‘gurnu’ nekoliko žena na dno liste“, naglasila je Šimundža Nikolić, a Snježana Vasiljević upozorila je da kvote same po sebi nisu dovoljne. Ipak, trenutno su najspretnije rješenje za pitanje podzastupljenosti žena kako na političkim razinama tako i na upravljačkim pozicijama unutar kompanija.

„Kvote nisu dovoljne, ali ne možemo bez njih. Moramo stvoriti pozitivno okruženje da se žene aktiviraju u politici. Treba im se omogućiti uravnoteženost privatnog i poslovnog da se ne moraju odreći niti obitelji niti karijere“, upozorila je Vasiljević. Vasiljević je redovita profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, predstojnica je Zavoda za javno pravo i javnu upravu, predsjednica Odbora za sprečavanje diskriminacije i ravnopravnost spolova te predsjednica Povjerenstva za suzbijanje seksualnog uznemiravanja studentica i studenata.


Pročitajte više: Meritokracija i (ne)ravnopravnost šansi – stereotipi vuku žene na dno


Organizacije civilnog društva nadomještaju državne ‘falinge’

Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, istaknula je da je Hrvatska otkako je dio Europske unije svojim zalaganjem po pitanju ravnopravnosti spolova ipak napravila i pozitivne pomake.

Seksualno uznemirivanje bilo je tabuizirano, a sada je kriminalizirano. Mi smo država članica EU koja odlično kriminalizira ove teme“, istaknula je pa dodala da ‘zapnemo’ na implementaciji.

Postavlja se pitanje educiranosti, na svim razinama – od policije, preko socijalne skrbi pa do pravosuđa. Ako policija, kao prva u lancu, ne prepoznaje jasno određena nezakonita ponašanja, teško je da će doći do pravosuđa koje bi moglo reagirati u skladu sa zakonom.

„Imamo bedem konzervativnosti u institucijama“, naglasila je.

Pravobraniteljica dodaje kako Hrvatskoj nedostaje sustavne politike, sustav rane prevencije nasilja te edukacija stručnih osoba.

Gdje država zapne, ulijeću nevladine organizacije koje u velikoj mjeri kompenziraju rad države, naglasila je Marina Škrabalo iz Zaklade Solidarna. Upozorila je da im najveću prepreku predstavlja fragmentirano financiranje koje je projektno, a ne sustavno.

„Organizacije civilnog društva jednako su važne kao institucije“, istaknula je Škrabalo. Ona smatra da je ova superizborna godina ‘reality check’ odnosno test stvarnosti kojim će se provjeriti jesu li sve rezolucije, direktive i najavljivane promjene zaista tu jer postoji politička volja za rješavanje određenih pitanja ili su to pak smišljeni stranački (predizborni) potezi.

Foto: Women in Adria

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

orka grupa

Povezali se Fisherija, the meat, Wine&Friends i Mesoprerada

Dobro poznata društva Bosnić, Fisherija, Slavonica i LU-MA Ekskluziv povezali su se u ORKA Grupu kako bi zajednički osnažili tržišnu poziciju...
- Advertisment -