Kreativci koji se spremaju pokrenuti vlastiti biznis rijetko spadaju među prosječne poduzetnike – one koji su se u te vode upustili kako bi zarađivali više ili jednostavno radili posao koji znaju bez da odgovaraju šefovima. Njihov karakter često im donosi mnoge prednosti u poslovanju, no zato su neke rutinske poslovne obaveze za njih redovito velik izazov, neki su od zaključaka razgovora koji smo vodili s Ivanom Deak, poduzetnicom, poslovnom mentoricom i edukatoricom.
Deak kroz svoj obrt Startup Simple pruža usluge poslovnog mentoriranja i educiranja budućih poduzetnika, kao i poduzetnika koji žele unaprijediti svoje poslovanje, s naglaskom na kreativniji pristup poduzetništvu. Kako je i sama, kaže, i poduzetnica i kreativka, dobro razumije probleme s kojima se oni susreću pri pokretanju posla.
Prema Deak, kreativcima je glavni problem što najčešće ne znaju kako da ono što rade uopće postane profitabilno. “Kako uopće staviti cijenu na nešto što nudiš ljudima, pomažeš im u nekom aspektu”, rekla je Deak i dodala kako kreativci uglavnom prvo kreću s nekom idejom, dok većina drugih poduzetnika-početnika zna kako zaraditi.
Kako zaraditi
“Mi više idemo s nekom svojom ludom misijom i vizijom, a tek onda mislimo kako ćemo zaraditi usput od toga svega”, kazala je Deak. “Ima čak i kreativaca koji rade neki svoj standardan posao, od osam do četiri, a onda se bave svojim biznisom kao ‘hobijem’, dok ne vide da mogu nešto zaraditi i od toga.”
Kreativcima je, navodi, “jako, jako teško” prilagoditi se obavezama koje nosi jedan ozbiljan biznis, poput administracije, računovodstva, zakonskih obveza i ostalog. “Prvi je savjet delegirati. Ja sam odmah u startu delegirala računovodstvo, jer sam shvatila ako bih pratila sva moguća pravila, regulacije, fiskalizaciju… da se neću moći baviti ovim drugim dijelom, da neću moći biti toliko kreativna.”
“Ja uvijek svima predlažem da pokušaju što više toga raditi samostalno”, rekla je Deak. “Ako im neko područje baš ne ‘leži’, kao meni računovodstvo i financije, može se uvijek naći neka jeftinija opcija”, rekla je Deak. Ističe, doduše, da je bolje što više toga barem naučiti raditi samostalno, kako bi taj dio posla kasnije bilo lakše delegirati.
Problemi sa samopromocijom
Kod kreativaca je često izazov i predstavljanje sebe i prodaja svojih proizvoda. “S promocijom imamo uvijek najviše problema, jer ‘ne želimo mi prisiljavati nekoga da to kupi’”, kazala je. “Čak i promocija na društvenim mrežama kreativcima može biti odbojna, jer mislimo da ćemo ljude daviti ako stavimo dva-tri prodajna storyja na Instagram.”
“Međutim, kao što butici imaju svoj izlog, kreativcima i svima koji imaju online biznise to su u biti društvene mreže”, zaključuje Deak. “Tako da uvijek treba probijati te barijere koje imamo u samopromociji, i u prodaji, jer bez novaca nema biznisa.”
Kreativci, kaže, često znatno podcijene količinu vremena koja odlazi na obaveze koje nisu povezane s njihovim kreativnim radom, te je bitno da shvate koliko je biznis u stvari kompleksan. “Ja sam imala klijente koji su već godinu dana bili u poslovanju, i kad bi ja krenula pričati njima o poslovnom modelu, o tome što sve marketing uključuje, što sve prodaja uključuje, onda je bilo ‘aha to tako ide!’.”
Nekima, koji se dobro pripreme, to bude jasno i ranije, a nekima to dođe tek kad vide da im poslovanje ne ide onako kako su si oni zamislili, kaže.
Cilj postaje rutina
Kreativci u pravilu bježe od strogih struktura, jer inače ne bi bili inovativni i kreativni, pa je pitanje kako se organizirati. “Treba biti maksimalno fleksibilan, ali zadati si neke rokove poput ‘četiri dana u tjednu ću nešto objaviti na Instagramu’, bitno je da imamo nešto čega se ipak možemo držati”, kaže Deak.
“Ispočetka je odbojno,” priznaje, “ali što više nekako prakticiramo držati se određenih dana – kad ćemo slati newslettere, kad ćemo se pojaviti na Instagramu, koliko storyja dnevno želimo, dođe to vrlo brzo. Jednostavno postane rutina.”
Lakše je onima koji u kreativni biznis kreću iz korporativnog posla, za razliku od onih bez takvog iskustva, kaže Deak. “Super je ta sloboda da mi sad radimo što nas je volja, ali brzo i sami shvate da se bez neke određene strukture ne može postići rezultate.”
Još jedan izazov za kreativce je potreba da sve bude savršeno. “Dosta kreativaca upravo pati od tog perfekcionizma,” kazala je Deak. “Dakle – da vizuali moraju biti super, da prvi video mora biti odličan, i onda kad vide da nakon 20-50 pokušaja što su stali pred kameru to i dalje nije kako su zamislili, baš zbog toga što su potrošili toliko vremena ipak će se usuditi lansirati, pa što bude. Nekako na kraju više boli što smo potrošili vrijeme i što bi to bio neiskorišten materijal, nego što nije savršeno.”
Prisilna kreativnost
Veliki je rizik burnout, pogotovo ako se sve radi solo. “Mislim da kreativce najviše iscrpe društvene mreže, i to što se moramo pojavljivati svako malo”, rekla je Deak. “Ako nismo vidljivi, odmah imamo osjećaj da će prodaja pasti, da će nas ljudi zaboraviti, da će nas otpratiti s društvenih mreža…”
“Tako da taj burnout dolazi iz neke prisilne kreativnosti, ali više u smjeru kreiranja sadržaja nego u administraciji”, kazala je Deak.
Njezin savjet za kreativce koji kreću u poduzetničke vode je da se okruže sa što je više moguće drugih kreativnih poduzetnika. “Mi ćemo nekako najbolje razumjeti njihovu priču, jer je većina poduzetnika usmjerena baš na biznis i profit, a kreativci ne pokreću svoje poslove zbog profita – nama je to zadnja rupa na svirali,” rekla je Deak.
“Nitko ti neće reći da je ta ideja luda, nego će još pronaći i nešto van tih okvira”, kazala je. “Na kraju sve te ideje dođu, koliko god lude bile, na plodno tlo, i kad-tad pronađu svoje kupce.”
Foto: Midjourney, Canva, privatni arhiv
