Kilogram trešanja od 10 do 16 eura, za kilogram čvaraka cijena se penje i do 30 eura, dok je cijena kestena lani bila preko osam eura po kilogramu. Iz godine u godinu, iznosi su sve viši i sve je manje pojedinaca koji su spremni izdvojiti novac za kupnju namirnica koje su nekad bile dostupne i jeftine.
„Kruh koji je nekoć koštao oko pet kuna, danas je sigurno dvostruko skuplji, ako ne i više. Najviše me iznenađuju jaja koja smo nekoć mogli kupiti za 10 kuna, danas je cijena također otprilike dvostruko veća. Pored toga tu su i čvarci, te kesteni koji su također izuzetno poskupjeli. Nekoć smo kestenje mogli kupiti na ulici za nekoliko kuna, a sada je to nekoliko eura, što nije mala razlika“, komentirala je nutricionistica Nita Šarić.
Od dostupnosti do luksuza
Visoke cijene izazivaju nezadovoljstvo kupaca, a naša sugovornica smatra kako postoje realni razlozi za njihov skok. Riječ je o kombinaciji više čimbenika.
„Svi smo svjesni da se uvođenjem eura dogodila značajna promjena i vjerujem da nas to nije pretjerano iznenadilo. No, uz to je i zakon ponude i potražnje jedan od ključnih čimbenika. Na primjer, prinosi trešanja su manji, a potražnja i dalje visoka. Nekoć smo se penjali po trešnjama i jeli ih s guštom jer ih je bilo u izobilju, a danas rijetko viđam stabla trešanja“, nastavila je mag.nutr. Šarić ističući kako je i stanje sa zaraznim bolestima stoke i svinjskom kugom također utjecalo na cijene.
„Osim toga, proizvodnja čvaraka je dugogodišnja tradicija, ali pitanje je koliko su mlađe generacije spremne nastaviti tu tradiciju i utječe li to na činjenicu da su čvarci danas luksuz. Slično je i s kestenjem koje je sve teže skupljati zbog bolesti stabala i klimatskih uvjeta, što se onda odražava na poskupljenje“, smatra naša sugovornica uz obrazloženje kako udio u cijeni nose i sve skuplji energenti te troškovi rada.
Istaknula je također kako uz opravdane razloge uvijek postoji i dodatni marketinški poticaj koji koristi priliku te traži zaradu kroz ono što se smatra luksuzom.
Pročitajte više: Pita s trešnjama: neodoljiv desert idealan za ljetne dane
Nutritivni aspekt namirnica
Osim nostalgije koju mnogi osjećaju prilikom konzumacije takve hrane jer ih podsjeća na djetinjstvo, ne treba zanemariti nutritivni aspekt.
„Trešnje su bogat izvor polifenola, spojeva s antioksidativnim svojstvima koji im daju karakterističnu crvenu boju, te vitamina C, a ujedno su dobar izvor vlakana. Ovi nutrijenti imaju protuupalno djelovanje i mogu doprinijeti prevenciji kroničnih bolesti, uključujući kardiovaskularne i metaboličke poremećaje“, objasnila je nutricionistica Šarić.
„Čvarci su bogati mastima i dobar izvor proteina. No, s njima svakako valja biti umjeren zbog visokog sadržaja zasićenih masnih kiselina. Prehrana bogata zasićenim masnim kiselina može dovesti do povećanja razine kolesterola i posljedično – povećati rizik od razvoja srčanih bolesti“, upozorila je naša sugovornica.
„Kesteni spadaju u orašaste plodove, međutim imaju nizak udio masti i visok udio škroba. Također, dobar su izvor vlakana, bogati su izvor različitih vitamina, osobito vitamina C i vitamina E, te minerala kao što su kalij, magnezij, bakar, cink i drugi“, objašnjava Šarić i kaže kako ipak nije riječ o namirnicama koje su ključne i nezamjenjive u prehrani.
Nutritivno slični izbori
„Umjesto trešanja mogu se konzumirati višnje, borovnice, maline (iako su i one su sve skuplje) ili jagode, a umjesto kestena može se jesti batat. Nadalje, zamjena za čvarke može biti slanina ili možemo grickati orašaste plodove – koji su nutritivno bogatiji i sadrže pretežno nezasićene masne kiseline. Nezasićene masne kiseline povezuju se s nizom pozitivnih učinaka na zdravlje, kao što su snižavanje razine kolesterola i smanjenje rizika od bolesti srca“, objasnila je nutricionistica Šarić.
Kvalitetna prehrana podrazumijeva raznolikost, pa iako okus ili emocionalna povezanost s uspomenama na djetinjstvo nose određenu težinu, nutritivno bogatstvo dostupnih namirnica omogućuje velik izbor i paletu mogućnosti u izboru hrane.
Foto: Freepik, Wikimedia Commons, Canva
