Ovog se tjedna u Zagrebu dogodio susret koji do prije nekoliko godina ne bi bilo moguće zamisliti, susret koji na prvi pogled nije izgledao spektakularno, ali bi za hrvatsko izdavaštvo mogao označiti početak jedne važne promjene. U prostoru Društva arhitekata održan je prvi međunarodni stručni skup posvećen audioknjigama i izdavaštvu. Okupio je pisce, glumce, književne agente i izdavače, producente, knjižničare i digitalne partnere kako bi razgovarali o formatu koji u svijetu već godinama snažno raste, dok se na malim jezični tržištima poput hrvatskog tek počinje ozbiljnije razvijati.
Audioknjige – što je donio Zagreb Audiobook Afternoon
Skup Zagreb Audiobook Afternoon organizirala je platforma za audioknjige book&zvook, kroz razvojni program Audioliber. Ideja nije bila napraviti konferenciju u klasičnom smislu, nego otvoriti prostor za ozbiljan profesionalni razgovor o tome kako se književnost mijenja u digitalnom okruženju i kakvu ulogu audioknjige mogu imati u toj promjeni.
U mnogim zemljama audioknjige već su postale sastavni dio izdavačke industrije. One su integrirane u izdavačke strategije velikih kuća, a tržište audio izdanja globalno raste iz godine u godinu. Ljudi slušaju knjige dok putuju, hodaju gradom ili obavljaju svakodnevne poslove; vrijeme koje smo smatrali izgubljnim postaje prostor za književnost i širenje znanja. Na hrvatskom tržištu taj se prijelaz događa upravo sada.
Produkcija audioknjiga započela je prije nekoliko godina kao pionirski projekt, a danas se može govoriti o prvim konturama tržišta: postoji publika, produkcija se razvija, a knjižnice su audioknjige uvrstile u svoje digitalne kataloge. Ono što je donedavno bilo eksperiment danas polako postaje stabilna praksa.
Upravo zato u Zagreb su stigli i gosti s međunarodne izdavačke scene. Colin Hauer, direktor njemačke izdavačke kuće Hörbuch Hamburg, koja godišnje producira oko 500 audioknjiga, rekao je kako je audio danas jedan od najbrže rastućih segmenata izdavaštva.
Međunarodni izdavački konzultant Carlo Carrenho smatra kako tržišta poput hrvatskog mogu biti posebno zanimljiva jer se nalaze u fazi u kojoj se pravila tek oblikuju.
„Manja tržišta često pokazuju veliku kreativnost upravo zato što nisu opterećena već postojećim industrijskim modelima i mogu razviti vlastite pristupe“, rekao je Carrenho. U programu je sudjelovao i Nenad Iđoški, osnivač srpske digitalne platforme Knjigapriča, čime je otvorena i tema zajedničkog jezičnog prostora i mogućeg regionalnog razvoja audioknjiga.
Pročitajte više: Milijunima žena je audioknjiga saveznik, luksuz koji si mogu priuštiti. Donosimo domaće preporuke
Nova publika je već tu
Drugi dio programa namjerno je skrenuo pozornost s industrije na samu književnost. U razgovoru „Od teksta do slušatelja“, koji je moderirao Igor Ružić, sudjelovali su Morana Zibar i pisac Kristian Novak, čiji je roman nedavno adaptiran u audioknjigu s velikim glumačkim ansamblom. Takva produkcija pokazuje da knjiga nije samo puko čitanje teksta, nego kreativni susret književnog teksta i glumačke izvedbe u polju čujnog.
Time je naglašeno nešto što se u industrijskim raspravama o audioknjigama često zaboravlja: audioknjiga jest tehnološki novum i novi kanal distribucije, no ona je i autonomna autorska i umjetnička forma.
Za male jezične prostore poput hrvatskog to otvara zanimljivu mogućnost: kako knjige učiniti atraktivnima publici čije se navike čitanja mijenjaju, odnosno može li audio postati način da knjiga pronađe novu publiku? Jer pitanje više nije hoće li audioknjige rasti. Pitanje je kako ćemo se kao kulturna i izdavačka zajednica postaviti prema tom rastu.
Zagrebački susret zato nije bio zamišljen kao velika konferencija, nego kao početak razgovora, jer audioknjige su se polako ušuljale i u našu svakodnevicu. Pa dok izdavačka scena o njima još nevoljko razmišlja, publika ih već sluša.
Piše i foto: Ljubica Letinić, book&zvook
