Vlada je u četvrtak na otvorenom dijelu sjednice u Sabor uputila preporuku da se odbaci prijedlog izmjena Zakona o ravnopravnosti spolova koje su u proceduru uputile Anka Mrak Taritaš (GLAS) i Dalija Orešković (DOSIP).
Prijedlog dvije saborske zastupnice uključuje propisivanje obaveznog “zip-sustava” pri sastavljanju stranačkih lista za izbore, što bi značilo da se na listi moraju naizmjence pojavljivati muški i ženski kandidati, te da liste koje se ne pridržavaju tog pravila i na kojima se ne pojavljuje minimalno 40 posto ženskih kandidata budu proglašene nevažećima.
“Po vladajućima je očito sve fantastično, mada je baš HDZ primjer stranke koja će radije platiti kaznu nego staviti potreban broj žena na listu”, rekla je Dalija Orešković za Women in Adria. “Na njih smo i mislili kada smo upućivali ovaj zakon u proceduru.”
Prema važećem Zakonu, stranke koje ne ispune kriterij od minimalno 40 posto žena na izbornoj listi nalaze se u prekršaju i dužne su platiti novčanu kaznu. Na ovogodišnjim lokalnim izborima, primjerice, 339 od 2060 kandidacijskih lista nije poštivalo načelo ravnomjerne zastupljenosti muškaraca i žena.
Kazne umjesto ravnopravnosti
Iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova tada su za Women in Adria kazali kako se radi o nastavku trenda na koji su ukazali još na parlamentarnim izborima 2024. – novčane kazne nisu učinkovite sankcije. “Dio predlagatelja uvriježeno radije odabire plaćanje novčanih kazni umjesto načela ravnopravnosti spolova”, kazali su iz Ureda.
“Bilo bi idealno da nam ovakve zakonske mjere nisu potrebne”, kazala nam je Orešković. “Da se odgovarajuća zastupljenost oba spola može postići i na temelju onoga što žene mogu doprinijeti i pokazati u politici, ali nažalost još uvijek nam društvo nije takvo.”
Objasnila je i zašto treba inzistirati na “zip-modelu”. “Ružna je poruka kada se uz poštivanje propisane kvote žene stave na dno liste, pa zapravo ulaze u Sabor eventualno kao zamjena”, kazala je Orešković.
Naglasila je i primjere u kojima aktualni zakon kažnjava i stranke koje predlažu veći broj žena na svojim listama, poput stranke Možemo koja je zbog toga i platila kaznu, iako svojim nastojanjima zapravo pomažu uravnotežiti konačni omjer zastupnika i zastupnica u Saboru.
Pročitajte više: Kvote i lokalni izbori: Stižu kazne? Nema problema, samo da ne moramo tražiti žene za listu
Pitanje elementarne demokratičnosti
“Još uvijek kada se kod nas spomene tema rodne ravnopravnosti, umjesto da je to pitanje elementarne demokratičnosti i pluralizma u društvu, to se onako gleda svjetonazorski kao podjela na desne i lijeve”, kazala je Orešković.
Na pitanje što se može učiniti da se veći broj žena potakne na ulazak u politiku, Orešković je rekla da ih koče logistički i društveni uvjeti. “Hrvatska još uvijek živi dosta tradicionalno”, kazala je. “I te naše tradicionalne uloge po kojima žena ipak češće preuzima veći broj obiteljskih obaveza.”
“Politika van ovih svjetla reflektora, kamera i medija, zapravo traži beskonačan niz sastanaka i nekakvog društvenog rada, izbivanja iz obiteljske atmosfere, a za one koji nisu na javno plaćenim funkcijama, svaka minuta odvojenog vremena je minuta odvojena od obitelji, od hobija, od svih drugih interesa”, rekla je Orešković.
Požalila se i na sustave podrške, poput vrtića, koji nisu ni dostupni svima, a i kada jesu, nisu dostupni izvan uredovnog radnog vremena. “Za veće uključenje žena potrebno je prije svega da ima obiteljsku podršku, a društvo bi moglo napraviti više time što bi bolje i šire organiziralo sve one aktivnosti koje žena jednostavno preuzima i obavlja sama. U sredinama u kojima ne možete odnijeti negdje košulje na pranje i peglanje, radit ćete to dva do tri sata kod kuće, nećete imati vremena za stranačke sastanke”, komentirala je.
Foto: Screenshot N1, Canva, Creative Commons
