Umjetna inteligencija duboko je posegnula u sve segmente postojanja. Nisu više rijetke najave o tome kako će zamijeniti brojne struke, uključujući i liječnike. Već su danas u svijetu dostupni različiti oblici komunikacije kroz aplikacije i platforme na kojima korisnici razgovaraju s umjetnom inteligencijom, a sve su popularniji chatbotovi za mentalno zdravlje.
„Takvi botovi u Hrvatsku još nisu široko došli, iako je bilo nekoliko pokušaja. Trenutačno nemamo ekspertni sustav posebno dizajniran za psihološku podršku koji bi bio stručno provjeren ili certificiran. Međutim, jasno je da je samo pitanje vremena kad će takvi alati postati dostupni i kod nas. Zbog toga je iznimno važno naglasiti da iza njihove primjene mora stajati stručna zajednica psihologa, uz jasno definirane granice onoga što tehnologija može pružiti“, objašnjava predsjednik Hrvatske psihološke komore Dejvid Zombori.
Mjesto umjetne inteligencije u sustavu mentalnog zdravlja
Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija može imati svoje mjesto u očuvanju mentalnog zdravlja, ali isključivo kao pomoćni alat.
„AI može biti izvrstan prvi korak u prepoznavanju problema, pružanju početne psihoedukacije, podrške u samopomoći ili kao motivacija za traženje stručne pomoći. Takvi alati posebno mogu biti korisni ljudima koji osjećaju nelagodu, sram ili stigmu zbog izravnog kontakta sa psihologom“, naglašava Zombori.
Ističe kako je prednost chatbotova i aplikacija činjenica da su dostupni 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, što ih čini idealnima za krizne situacije ili prvu emocionalnu potporu. Ipak, psiholog upozorava da tehnologija ne može zamijeniti pravi kontakt s osobom.
„Bez obzira koliko napredan sustav bio, bot nije stručnjak. Nema empatiju, ne osjeća emocije, ne stvara terapijski odnos niti može pružiti psihološku terapiju u pravom smislu te riječi. Psihološka podrška zahtijeva ljudsku toplinu, intuitivno razumijevanje emocionalnih nijansi i autentičan odnos povjerenja, što AI sustavi jednostavno ne mogu dati“, ističe Zombori.
Pročitajte više: Tehnološki div prvi put otvoreno najavljuje: Umjetna inteligencija ukida radna mjesta
Mogući rizici oslanjanja na AI botove
Posebno zabrinjava činjenica da umjetna inteligencija nije sposobna procijeniti težinu emocionalnog ili psihičkog stanja korisnika.
„AI sustavi često ne mogu ispravno prepoznati teška krizna stanja poput suicidalnosti, teške depresije ili psihološke traume. Oni mogu pogrešno interpretirati ozbiljnost situacije i pružiti lažni osjećaj sigurnosti, dok osoba zapravo treba hitnu intervenciju, psihofarmakološko liječenje ili čak hospitalizaciju“, upozorava Zombori.
Zbog toga, naglašava, iznimno je važna transparentnost ovih alata i edukacija korisnika.
„Još jedna ključna stvar je privatnost korisnika. Podaci o mentalnom zdravlju su liječnički povjerljivi i zakonski zaštićeni. Međutim, kad je riječ o AI sustavima, često nije jasno gdje i kako se čuvaju podaci te tko ima pristup tim informacijama. Ovo su izrazito osjetljivi podaci, a trenutačno nemamo zakonsku regulativu koja bi jasno zaštitila korisnike ovakvih alata“, upozorava psiholog.
Zombori preporučuje i konkretne korake koje bi Hrvatska trebala poduzeti kako bi zaštitila svoje građane.
- Jasna zakonska regulativa, definirati minimalne standarde privatnosti i obveznu transparentnost svih AI sustava koji nude psihološku podršku
- Certifikacija i nadzor stručnjaka, sve aplikacije i chatbotove trebali bi procijeniti psiholozi ili psihijatri te im dodijeliti stručne certifikate koji jasno definiraju granice primjene
- Edukacija korisnika, putem javnozdravstvenih kampanja koje će educirati građane o tome što AI može, a što ne može te kada definitivno potražiti pomoć stručnjaka
- Konkretne preporuke za korisnike, građani mogu koristiti chatbotove kao prvu pomoć, ali uvijek trebaju biti svjesni kako se ne radi o zamjeni za psihologa ili psihoterapeuta. Ako primijete da im problemi ne prolaze ili se pogoršavaju, ključno je potražiti stručnu pomoć
„Umjetna inteligencija može biti odličan pomoćnik psiholozima i građanima, ali nikada neće moći biti u punom smislu njihov terapeut. Važno je shvatiti da su chatbotovi alati koji mogu usmjeriti, ali ne mogu istinski liječiti. Kao struka imamo odgovornost jasno informirati građane o tim razlikama te apelirati na državu kako bi pravodobno regulirala ovaj prostor, jer era chatbotova za mentalno zdravlje tek dolazi“, zaključio je Zombori.
Foto: StockCake/AI, privatna arhiva, Canva
