Djeci zakonom zabranili društvene mreže… Može li to proći i kod nas?

Na Floridi je izglasana zabrana društvenih mreža djeci i mladima ispod 16 godina, bez obzira na odobrenje roditelja. Takvu je odluku donio tamošnji Zastupnički dom, a Zakon je usvojen sa 106 glasova za, a 13 protiv. Razlog tomu je, tvrde, iskorištavanje odrastanja djece i izazivanje ovisnosti dopaminskim udarima koje platforme pružaju, piše tportal.

Na našem LinkedIn profilu upitali smo pratitelje slažu li se oni s ovom odlukom, odnosno treba li takav zakon i Hrvatskoj. Njih čak 92 posto odgovorilo je potvrdno, a samo je osam posto ljudi protiv ove mjere. Za mišljenje smo pitali Milenu Prodanić Tišmu, ravnateljicu jedne od najboljih osnovnih škola na svijetu te Duška Ilijevića, waldorfskog odgojitelja s dvadesetak godina neposredne pedagoške prakse u radu s djecom. Na Instagramu je poznatiji kao Striček Duško.

Naglasak je na edukaciji i kritičkom razmišljanju

Prodanić Tišma smatra da će biti vrlo zanimljivo gledati kako će takva odluka na Floridi uopće biti izvediva. Slaže da je korištenje mreža uhvatilo veliki zamah te da je današnje odrastanje i roditeljstvo zahtjevnije nego nekad. Iako su neke društvene mreže dobno ograničene, djeca ih i dalje koriste.

“Mislim da je potrebna opsežna edukacija kako djece, ali isto tako i roditelja. Učenike moramo učiti kritičkom načinu razmišljanja. Reći jednoznačno da, da učenicima ispod 16 godina treba zabraniti korištenje društvenih mreža, postavlja pitanje, zar smo trebali dopustiti da stvari odu predaleko da bi jednostavno uveli zabranu?”, pita se Prodanić Tišma.

Problem je puno dublji i na njemu se treba kontinuirano raditi i prevenirati nepoželjna ponašanja i postupke. Isto tako presudno je i zaštititi djecu koja su u ovo vrijeme društvenih mreža izložena nepoželjnim oblicima ponašanja. Više nego ikada ranije.

I Duško stavlja naglasak na edukaciju i poticanje kritičkog razmišljanja kod djece.

“Da budemo iskreni, nije li malo ironično? U doba kada svaka tinejdžerska drama počinje s ‘Vidio/la sam to na Instagramu’, Florida odlučuje stati na kraj tom ludilu kratkom i decidiranom zabranom – kaznom?”, pita se Ilijević.


Pročitajte više: Kako kontrolirati koliko vremena djeca provode pred ekranom?


Društvene mreže mogu biti i korisne, ako se dobro koriste

On to uspoređuje s roditeljima koji u nemoći posežu za kaznom umjesto za kvalitetnim usmjeravanjem i vođenjem. Smatra da se trebamo više potruditi imati tinejdžere koji više vrednuju ljudski komentar od “lajka” ili “sharea”.

Ilijević ističe da treba razumjeti jednu stvar – društvene mreže nisu samo za “scrollanje i judgeanje” i pregledavanje tračeva i selfija. One su i platforma za učenje, razmjenu ideja, obrazovanje i povezivanje, ali ako se na ispravan način koristimo. Ključ je u umjerenosti.

“Zabrana pristupa društvenim mrežama za djecu i mlade, mlađe od 16 godina može zvučati kao dobra ideja u teoriji, ali u praksi, to je kao da pokušavamo sada zaustaviti morske valove svojim rukama. Hajdemo iskreno… Djeca će pronaći način kako da zaobiđu pravila, i sigurno i vi znate barem jednu odraslu osobu koja će im tu pomoći jer ‘pa šta, to svi rade!'”, govori Ilijević.

Naglašava da je ključ u edukaciji. Treba ih učiti kako sigurno i pametno koristiti te alate, a ne ih jednostavno uskratiti. Ističe da moramo priznati da postoji ozbiljan problem s digitalnom demencijom i prekomjernom upotrebom ekrana. To zaista štetno utječe na razvoj djece. Društvene mreže, kaže Ilijević, mogu biti poput slatkiša za mozak – previše slatko da bi odoljeli, s vrlo štetnim posljedicama ozbiljnijim od karijera. Definitivno izazivaju ovisnost i definitivno malo dijete ne može samostalno i odgovorno odlučiti kada je dosta.

Odgovornost je na roditeljima

Iako se slaže da moramo zaštititi našu djecu, umjesto apsolutne zabrane zalaže se za kulturu odgovornog korištenja. Djecu trebamo učiti kritičkom razmišljanju, samokontroli te posljedicama njihovih online akcija. U dobi kada kognitivno to mogu pratiti.

“Dajmo im alate koji trebaju biti sigurni online, a ne da jednostavno pritisnemo gumb ‘isključi’. Odgovorno im dajmo pristup u doba kada je to primjereno, promišljeno i smisleno, unutar granica koje mogu promovirati vrijednosti koje njeguje svaka obitelj za sebe, kroz moralnost roditelja”, tvrdi Ilijević.

Smatra da ne možemo i ne bismo trebali ni pomišljati zaustaviti tehnološki napredak, ali možemo naučiti kako živjeti s njim na koristan, a ne štetan način.

“Kad djetetu dajemo mobitel u ruke ne dajemo mu svijet na dlanu, prozor u daleke krajeve i tuđe živote – tada svjesno nudimo dijete na dlanu svoj okrutnosti svijeta. I o tome treba dobro promisliti!”, govori Ilijević.

Foto: Canva / Privatna arhiva / Instagram @stricek_dusko

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

digitalni nomadi turska

Kako je Turska postala raj za digitalne nomade?

Sa svojim živopisnim gradovima i zadivljujućim obalama, Turska, jedna od najpopularnijih turističkih destinacija na svijetu, sada postaje utočište i za digitalne...
- Advertisment -