Supetar je pravi mali raj na zemlji – i jedna od najvažnijih turističkih lokacija na otoku Braču i u Dalmaciji. Jedan je od rijetkih gradova koji bilježi demografski rast, proglašen je sigurnim gradom za žene, a upravo su one veoma zastupljene i na vodećim pozicijama. Stoga je ovaj grad bio idealno mjesto za našu konferenciju “Žene u turizmu”. U dva zanimljiva panela slušali smo žene bogatog iskustva koje su predstavile turistički sektor iz ženske perspektive, govorile o izazovima i trendovima u turizmu, ali i podijelile osobne priče.
Moderatorica oba panela bila je Jasna Damjanović, Ravnateljica Centra za kulturu Brač i producentica Supetarskog lita. U prvom panelu sudjelovale su Ivana Marković, Ivana Vladović, Marija Boban, Martina Rendić, Meri Čizmić Kraljević i Renata Tešija.
Supetar je siguran grad za žene
Ivana Marković prva je gradonačelnica u povijesti grada Supetra, i tu funkciju obnaša od 2013. godine. Kad je riječ o gradu i projektima, Ivana je uvijek spremna na kompromis, i daje sve od sebe kako bi pronašla rješenje za probleme s kojima se njezin grad susreće. Ipak, kod nekih pitanja nema kompromisa: “Postoje stavovi koje zastupam, vrijednosti koje branim. Prije svega, to su prava žena“.
“Na nedavnoj raspravi u Saboru s pravobraniteljicom o rodnoj ravnopravnosti, dala sam svoj doprinos spomenuvši primjer Supetra i svih hrabrih žena s našeg otoka koje su se odvažile preuzeti odgovornost i pokrenuti vlastite projekte. Trudim se raditi korak naprijed. Izglasali smo povelju prema kojoj je Supetar siguran grad za žene. Možda to zvuči deklarativno, ali kroz taj projekt surađujemo s brojnim udrugama koje se bave pravima žena i smanjenjem nasilja prema ženama. Organizirali smo edukacije kako bi svi koji obnašaju odgovorne funkcije znali što učiniti kad im se obrati žena koja je doživjela nasilje”.
Osim za žene, naglašava, Supetar je i sigurno mjesto za turiste. To potvrđuje i Ivana Vladović, direktorica TZ-a Splitsko-dalmatinske županije. Dodaje da je njezina želja njegovati dalmatinski način života, koji nije samo kulturno naslijeđe, nego i način na koji danas žive. Smatra da je to ono što ih čini potpuno različitim od ostatka svijeta.
“Divni su Pariz, London, Barcelona, ali ono što ima Supetar, jedno malo utočište, mir, to je nešto što rijetko gdje možete doživjeti. Tu je ta lakoća života, poštovanje, a kad govorimo o ženama – nema većeg poštovanja prema ženi nego poštovanje prema materi u našoj Dalmaciji. To je simbol svega što smatram da bismo trebali primijeniti na naš kraj i turizam, poštovati i cijeniti”.
Pročitajte više: Povijest je Korčulanke oblikovala u snažne žene koje se moraju znati nositi s izazovima
GDPR u turizmu
Meri Čizmić Kraljević, autorica knjiga i edukatorica iz tvrtke Interligo d.o.o., zna sve o privatnom smještaju. Meri dolazi iz dalmatinske Zagore, iz mjesta Zadvarje, gdje je njezina baka bila turistički djelatnik. Obitelj je počela razmišljati o turizmu kao dodatnom izvoru prihoda, a Meri je s vremenom počela uočavati greške koje su se neprestano ponavljale. Tako je došla na ideju edukacija.
“Turizam je grana koja zahtijeva prilagodbu, a naši ljudi, bilo u Zagori, na otocima ili priobalju, stvarno znaju što znači turizam i kako se prilagoditi. Održivi razvoj postaje ključan, a ljudi se često boje novih zakonskih regulativa, no vjerujem da nas je upravo škrtost i čvrstoća našeg kamenog kraja učinila fleksibilnima i sposobnima da uspijemo. Kao što maslina, koja izraste na kamenitoj zemlji, ne treba mnogo prostora da bi napredovala, tako i naš narod, iako na prvi pogled strog, zna iskoristiti svaku priliku“.
Kada se pojavio GDPR, redovita profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu Marija Boban bila je jedna od rijetkih koja je na jednostavan način znala objasniti koji su točno njegovi zahtjevi, i tako je to postalo njezina specijalnost. Ističe da pitanje sigurnosti i zaštite privatnosti u turizmu postaje sve važnije. Turistički djelatnici, kaže, moraju obratiti pažnju na privatnost gostiju, marketing i fotografije na društvenim mrežama, uvijek tražeći privolu za korištenje osobnih podataka, čak i putem poruka ili e-maila. Važno je također ne fotografirati osobne dokumente pred gostima, već koristiti aplikacije za brzo skeniranje podataka. Također, video nadzor mora biti jasno označen, a snimanje unutarnjih prostora dopušteno je samo uz pristanak gostiju.
“Moramo stalno pratiti nove zakonske zahtjeve i prilagoditi se. Iako se ponekad čini da me vrijeme pregazi, ja i dalje učim i ostajem aktivna u ovom području”.
Pročitajte više: Najvažniji savjet za iznajmljivače: ‘To će meni moj sin’ je prva i osnovna greška’!
Ženska energija u Supetru i turizmu
Renata Tešija, voditeljica projekata u Upravnom odjelu za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije, ističe projekt Dalmacija Storytelling Destinacija, inovativnu inicijativu koja povezuje turističke vodiče, muzeje i lokalne zajednice kako bi ispričali autentične priče o županiji. Ovaj projekt lokalnim poduzetnicima omogućava da prepoznaju i digitaliziraju kulturnu baštinu, što doprinosi razvoju održivog turizma.
“Zaključila sam da je najlakši način za oživjeti priče njihovo otkrivanje. Ideja je pričati autentične priče, a turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije također nastoji promovirati projekte koji nas vraćaju u naš originalni identitet. Smatram da u svakom kutku naše županije, ispod svakog kamena, postoji priča koja tek treba biti otkrivena, ali netko mora to i napraviti”.
Martina Rendić, Direktorica TZ-a Grada Supetra, oduvijek je znala da se nakon fakulteta želi vratiti u svoj Supetar. Ističe da je ovaj grad poznat po tome što ga vode žene. U njihovoj županiji, od 41 turističke zajednice, njih 28 vode žene. I u njezinom turističkom vijeću, od 8 članova, predsjednica je žena, Ivana Marković. Dakle, žene su zaista snažno prisutne, i to je energija koja se polako širi u turizmu, od države prema lokalnim sredinama. Dodaje da je turistima najvažnija emocija mjesta.
“Veoma važan aspekt turizma je emocionalna privlačnost. Mjesta koja turisti biraju moraju imati emociju, nešto što ih privuče. Projekti koje organizirate, poput ribarske večeri na Glavici ili na Vrdolcu, ili bilo što drugo što uključuje naše ljude, našu autohtonost, imaju upravo tu emocionalnu privlačnost. Nikad neću zaboraviti našeg malog čovjeka. Volim turizam, ali važno je paziti i na te male ljude iz malih sredina”.
Pročitajte više: Ministrica Brnjac na prvoj Konferenciji za žene u turizmu: ‘Zbog sjajnih žena bilježimo sjajne rezultate’
Kako ljudima približiti baštinu
U drugom panelu sudjelovale su Đurđica Radojković Glušević, Katja Cukrov, Lada Tomšič, Larisa Hržić i Martina Rendić.
Đurđica Radojković Glušević, generalna menadžerica za hotelijerstvo i turizam u Svpetrvs hoteli, radila je gotovo sve poslove u turizmu – od konobarice, sobarice, predstavnice agencije, vodiča, prodaje i marketinga. Najljepši trenuci u karijeri su oni u kojima joj turisti izražavaju zahvalnost. Osim profesionalnih uspjeha, ponosna je i na mnoge prijatelje koje je stekla tijekom karijere. U mobitelu ima kontakte ljudi iz cijelog svijeta. Tijekom 45 godina rada, Đurđica je upoznala mnogo različitih ljudi, a ljubav prema poslu nikada nije jenjala, unatoč svim izazovima i promjenama u turizmu.
“Turizam se promijenio iz korijena od mojih početaka do danas, ali kad radim ono što volim, ništa mi je teško“.
Vlasnica OPG-a Cukrov i Muzeja uja – Škrip Katja Cukrov u ovaj je posao krenula 2013. godine. Muzej uja s vremenom je stekao status kulturnog dobra Republike Hrvatske prema Ministarstvu kulture. Njihova prvotna namjera bila je ljudima približiti baštinu, povezati se s malim proizvođačima i prodavati lokalne proizvode. Međutim, ubrzo su shvatili da gosti ne dolaze samo da bi pogledali, već da žele ostati i kušati proizvode.
“Za nas je najveća prednost života na otoku dostupnost svega što nam je potrebno. Autentičnost koju nudimo gosti jako cijene, a vjerujemo da bi više ovakvih ponuda moglo obogatiti turizam i učiniti naše destinacije još privlačnijima. Moja poruka svim poduzetnicima koji žele započeti nešto novo je da slijede svoj san, budu ustrajni i kvalitetni, jer će na kraju sve doći na svoje”.
Pročitajte više: U Splitu održana konferencija Žene u turizmu. ‘Priuštite gostu nezaboravno iskustvo’
Na prvom mjestu – autentičnost
Larisa Hržić, vlasnica s778, stvorila je proizvod koji je jedinstven na tržištu – brački džin. Džin je, na prvi pogled, proizvod koji nije tipičan za Brač, ali Larisa je uspjela spojiti tradiciju s modernim pristupom, jer otok ima bogatstvo začinskog bilja koje je osnovni sastojak džina. Džin se temelji na talijanskom alkoholu, a jedina biljka koja nije bračka je borovica. Sve ostale biljke Larisa sama bere na otoku i koristi ih u proizvodnji. Nazvan je s778, što se odnosi na 778 metara nadmorske visine, koliko Brač ima, a “s” simbolizira sunce, sol i stijene, karakteristične za otok.
“Uspjeh u poduzetništvu rezultat je ustrajnosti i posvećenosti, unatoč svim preprekama. Najviše sam ponosna na to što sam uspjela ostvariti svoje ideje i donijeti nešto novo i autentično Braču”.
Vlasnica Weddings Brač Lada Tomšič ima više od 15 godina iskustva u turizmu. Bavi se organiziranjem vjenčanja, a kako kaže – “nije bilo lako započeti s organizacijom vjenčanja na Braču, iako sam, u šali, uvijek govorila da je Brač idealan otok za bračna putovanja, ali i vjenčanja”. Brač je zbog predivnih lokacija idealna destinacija za vjenčanja, a Lada surađuje s mnogim ugostiteljima, te najviše voli organizirati ceremonije u malim crkvicama, na Vidovoj gori, ili na našim prekrasnim plažama.
“Posebno sam ponosna što su moji klijenti dolazili iz gotovo svih dijelova svijeta, pa čak i iz Filipina, a svaki put uspijevam ugraditi dio naše tradicije u njihove vjenčane običaje”.
Pročitajte više: Izazovi žena u turizmu su veliki, ali ljubav prema poslu je veća: ‘Upornost je ključna’
Turistička zajednica organizirala – vjenčanje
Martina Rendić, Direktorica TZ-a Grada Supetra, nadovezala se na temu vjenčanja i ispričala jednu veoma simpatičnu priču. Turistička zajednica Brača, u kojoj radi već 28 godina, stalno traži nove načine za održivi razvoj i privlačenje turista. Jedan od tih načina bio je organizacija vjenčanja na Braču. Prije 15 godina dobili su poziv od para koji je tražio kumove za vjenčanje na otoku, a uz dobru volju TZ-a i mještana dobili su puno više – pomoć u organizaciji, muziku, restoran, pa čak i kumove koje su tražili.
“Iako je sve zvučalo pomalo nevjerojatno, prihvatili smo izazov. Moj prijatelj Marko i ja postali smo kumovi, a vjenčanje je bilo pravo, tradicionalno, uz harmoniku i uz veliko uzbuđenje cijelog Supetra. Ova priča pokazuje kako je važno razumjeti i očuvati lokalne tradicije, ali i prilagoditi ih modernim potrebama turista. Turistička zajednica ima ključnu ulogu u povezivanju posjetitelja s autentičnim iskustvima, a vjerujem da će održivi turizam na Braču nastaviti rasti i razvijati se u budućnosti”.
Sponzori i partneri konferencije bili su TZ Grada Supetra, TZ Splitsko-dalmatinske županije, A1 i Avis.
Foto: Valentino Jakšić
