Ovog vikenda, središnje lokacije u dva najveća hrvatska grada bit će poprište nesvakidašnjeg događaja. Vrhunske hrvatske znanstvenice držat će predavanja za prolaznike na splitskoj Rivi i zagrebačkom Trgu bana Jelačića, odgovarat će na njihova pitanja i pritom se sjajno zabavljati.
Riječ je o manifestaciji “Znanost u prolazu” koju organizira istoimena udruga, iza koje stoji hrvatska znanstvenica s berlinskom adresom, Inga Patarčić, koja je ovakvo druženje znanstvenica i građana pokrenula inspirirana sličnim događanjima u Njemačkoj.
‘Kako izgleda tvoj život?’
“Bila sam gore na doktoratu i sudjelovala sam na sličnim manifestacijama, a to prvo iskustvo mi je bilo nevjerojatno”, kazala nam je Patarčić. Svoje je predavanje držala o genetičkim testovima – o genetici, tome što je naučila o svojoj genetičkoj prošlosti iz analize vlastitog genoma, a nakon njega su ljudi i dalje ostali i nisu htjeli otići.
“Ostao je jedan dečko koji je bio operni pjevač”, rekla nam je. “On mi je rekao: ‘Gledaj, u mojem krugu su svi umjetnici, znači ja ne poznajem niti jednog znanstvenika ili znanstvenicu. Kako izgleda tvoj život? Kako uopće izgleda tvoj radni dan, kako kreće, kako traje, kako završava?’.”
Pročitajte više: Priče o uspjehu, Oscarima i pomicanju granica: Vrhunske znanstvenice na Institutu Ruđer Bošković
Rušenje barijera
“Ta jedna interakcija mi je pokazala koliko su ljudi zainteresirani za naš rad, kako je to super zanimanje i kako drugi percipiraju koliko je to lijepo”, kazala je Patarčić. “Htjela sam tako nešto donijeti u Hrvatsku jer to nije postojalo, i htjela sam našim znanstvenicama dati to iskustvo gdje one mogu ući u interakciju s građanima i vidjeti koliko su oni zapravo zainteresirani i žele znati više.”
Cilj manifestacije je od samog početka bio srušiti barijere između zatvorenih znanstvenih institucija i ljudi koji se bave drugačijim poslovima, koje znanost možda i zanima ali sigurno ne bi odvojili svoje vrijeme da odu na neko predavanje ili prezentaciju na neki institut ili sveučilište, čak i kada je pozvana šira javnost.
Izlazak iz laboratorija
“Ideja je bila da hrvatske znanstvenice izađu iz svojih laboratorija, sa svojih fakulteta, sa svojih instituta i donesu svoju znanost građanima”, kazala je Patarčić. “Znači, baš smo namjerno htjeli ići na neke javne prostore, na glavni zagrebački trg ili na Rivu u Splitu, i na jednostavan i primjeren način zapravo objasniti što mi radimo u svojim laboratorijima.”
Kaže kako nije bilo ni najmanjih problema naći dobrovoljke među hrvatskim znanstvenicama za sudjelovanje u ovom projektu, no priznaje da ih je prvi put, kada se manifestacija prije pet godina održavala na Cvjetnom trgu u Zagrebu, bilo malo strah.
“Išli smo vidjeti žele li nas zapravo tamo. Došli smo mi u bijelim kutama, riješili smo sve naše pokuse, sve smo organizirali i čekali. I uglavnom – bilo je super”, rekla je Patarčić. “Od prvog trenutka je puno građana došlo. Stvorili su se krugovi oko znanstvenica i svi su slušali. Znanstvenice su bile oduševljene, građani su bili oduševljeni, nama je pao kamen sa srca i znali smo da možemo nastaviti dalje.”
Manje vidljive nego kolege
Iako su svi građani dobrodošli na manifestaciju, znanost će im predstavljati isključivo znanstvenice, a Patarčić kaže kako to ima svoj razlog. “Fokusiramo se na znanstvenice zato što nas ima jednako koliko i muškaraca u znanosti, međutim, u medijima ili u svijetu smo manje vidljive nego naši kolege.”
“Kroz ovu manifestaciju želimo pokazati da nas je jednako – možda nas ne vidite toliko, ali tu smo!”
Ovogodišnja manifestacija – koja se po prvi put održava u dva grada – započinje u subotu, u 10:30 na Rivi u Splitu, gdje će splitske znanstvenice predstavljati brojne teme poput molekularnih spužvi, pametnijeg uzgoja riba, strojnog učenja, tsunamija, personalizirane medicine, održive gradnje i drugih.
Narednog dana, na Trgu bana Josipa Jelačića, također u 10:30, znanstvenice sa zagrebačkom adresom predstavljat će drugi set zanimljivih tema, od kemije čokolade i kave, invazivnih vrsta, otpornosti na terapije kod raka i kvalitete zraka, pa do zelene energetske tranzicije i zaštite zuba.
Foto: Znanost u prolazu, Marin Tomaš
