Nedavno se na poslovnoj mreži LinkedIn povela diskusija oko objave poslodavca iz Hrvatske koji se pohvalio kako je kao kreatoricu digitalnog sadržaja za proizvode za njegu kože angažirao djevojčicu u dobi od 14 godina. Reakcije su bile podijeljene, pa iako je riječ o angažmanu kojeg prati velika želja djeteta i blagoslov roditelja, ostaje prostora za niz dvojbi.
Za Woman in Adria razgovarali smo sa stručnjacima koji također ističu da je riječ o dvojbenoj praksi.
Dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević kaže da sudjelovanje djece u reklamama nije izričito zabranjeno. Ključ je u zaštiti – fizičkoj, emocionalnoj i zakonskoj. Svaka aktivnost koja uključuje djecu mora biti organizirana s posebnim naglaskom na njihovu dobrobit i sigurnost, uz roditeljsku suglasnost i nadzor.
„Prema Zakonu o radu, dijete i maloljetnik koji pohađaju obvezno osnovno obrazovanje smiju, samo uz prethodno odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi, uz naplatu sudjelovati u aktivnostima snimanja filmova, oglašavanja, pripremanja i izvođenja umjetničkih, scenskih ili sličnih kulturnih djela te sportskih natjecanja, na način i u opsegu koji ne ugrožava njihovo zdravlje, sigurnost, ćudoređe, školovanje ili razvoj“, objašnjava Pravobraniteljica ističući kako zakon nije jasan kad je riječ o nenaplatnom sudjelovanju djece u online kampanjama.
Hitna potreba donošenja propisa
„Nije propisan nadzor niti obveza ishođenja odobrenja nadležnog tijela. Zaštita interesa i dobrobiti djeteta pritom u potpunosti ovisi o senzibiliziranosti sudionika i o roditeljskoj spremnosti da zaštite interese djeteta te smatramo da to nije dovoljno“, kazala je Pirnat Dragičević dodajući kako već godinama Ured pravobraniteljice za djecu na taj problem upozorava nadležna ministarstva, Vladu RH i Hrvatski sabor tražeći donošenje propisa koji bi obuhvatio ovaj segment dječjeg angažmana.
„Nažalost, taj propis još nije donesen, stoga očekujemo da nadležno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike bez odgađanja donese provedbeni propis kojim će urediti sudjelovanje djece u umjetničkim, audiovizualnim, promidžbenim, sportskim i sličnim aktivnostima, neovisno o tome je li riječ o naplatnom ili nenaplatnom sudjelovanju“, kaže Pravobraniteljica.
Katarina Šavuk Leko, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Hrabar & partneri, upozorava da bi se propisi trebali tumačiti u skladu s njihovom svrhom – a to je zaštita djece. Smatra nadalje kako se angažman u kampanjama za društvene mreže može promatrati kao promidžbenu aktivnost, ali zakon i propisi po tom pitanju često nisu jasni i dorečeni.
Pročitajte više: Mladi mobitel koriste od 7 do 10 sati dnevno, a misle da je u redu prostačiti na internetu
Prihvatljivost promotivnog sadržaja
„Suradnje se često ostvaruju kroz ugovore o djelu, neke inominantne ugovore o suradnjama i slično, koji većinom ne sadrže odredbe koje bi posebno štitile maloljetnike. Međutim, obavljanje posla (primjerice digitalni marketing) za naknadu, posebno ako govorimo o dugoročnijim suradnjama, može imati obilježja rada, što se naravno gleda ovisno o okolnostima pojedinog slučaja“, smatra Šavuk Leko te ukazuje na drugi problem, a to je pitanje prihvatljivosti sadržaja koje maloljetnik na tim platformama može promovirati.
Odvjetnica nadalje objašnjava da Zakon o elektroničkim medijima sadrži smjernice kao što je zabrana prikazivanja maloljetnika u reklamama za alkohol, igre na sreću i slične proizvode.
„Međutim, što je s proizvodima i uslugama za koje nam i sama logika nalaže kako nije primjereno da maloljetnici iste reklamiraju, ali nema izričite zakonske odredbe koja bi to priječila? Kao primjer takvih proizvoda ili usluga navela bih možda različite tretmane oblikovanja tijela, proizvode i kreme za mršavljenje, klubove i slično“, komentira odvjetnica Šavuk Leko ukazujući na pravni polaritet koji djetetu istovremeno jamči pravo na privatnost koju je nemoguće postići na društvenim mrežama, a s druge strane slobodu izražavanja.
Šavuk Leko smatra da je odgovornost u tom smislu prije svega na roditeljima jer nema odgovora koji se može primijeniti na sve jednako, a u slučaju dvojbi, institucije poput policije, državnog odvjetništva, Hrvatskog zavoda za socijalni rad i drugih trebale bi individualno procjenjivati pitanje nosi li određeni sadržaj razvojni rizik za dijete.
„Isto tako, kod djece koja djeluju na društvenim mrežama i čiji sadržaj ima širok doseg, treba ostaviti otvorenim i pitanje odgovornosti za objavljeni sadržaj u slučaju da isti generira određene posljedice“, navodi odvjetnica govoreći o mogućoj materijalnoj, kaznenoj i drugim vrstama odgovornosti za koje maloljetnik ne odgovara, ali može biti solidarno odgovoran uz brend i platformu na kojoj objavljuje.
Borba za zakonski okvir na razini EU
Kad je pak riječ o djeci kao konzumentima promotivnog sadržaja, europarlamentarka Biljana Borzan upozorava da djeca u dobi od 6 do 12 godina često ne znaju razlikovati sadržaj i oglas, što ih čini izrazito ranjivima.
„Treba li i na koji način ograničiti dob i mogućnost stvaranja sadržaja za maloljetne kreatore? Kad je u redu da budu prisutni online vlastitim sadržajem, a kad to nije primjereno? To je rasprava koja je u tijeku na razini EU dok iščekujemo novi prijedlog zakona iz Europske komisije jer je teško pronaći balans između slobode izražavanja i zaštite pojedinaca“, kaže Borzan.
„Prema mojem istraživanju, većina djece je na internetu oko tri sata na dan, a oko trećine roditelja ne kontrolira što djeca gledaju. S druge strane, većina internetskih divova je pod istragom radi nedovoljne zaštite maloljetnika“, upozorava Borzan.
„Djeca često nisu svjesna posljedica onoga što objavljuju, nerijetko se događa da ih odrasli pokušavaju iskoristiti za vlastiti profit, a i taj način života može imati negativne dugoročne posljedice na mentalno zdravlje“, nastavila je europarlamentarka.
Kaže kako maloljetnici na društvenim mrežama najčešće promoviraju kozmetiku, odjeću, igračke ili elektroniku. Problemom dječjeg korištenja kozmetike bavila se nedavno objavljena velika studija Sveučilišta Northwestern objavljena u časopisu Pediatrics, što je prva recenzirana analiza ovakvog tipa.
Autorice studije su otvorile TikTok profil predstavljajući se kao djevojčice u dobi od 13 godina te su analizirale podatke o korisnicima i autorima gledanih sadržaja. Ustanovile su da djevojčice u dobi od sedam do 18 godina koriste i do šest proizvoda za njegu kože s naglaskom na „zategnutost i glow“, a mjesečna potrošnja je u rasponu od oko 150 do 440 eura.
Također, medicinska opravdanost korištenja takvih proizvoda u dječjoj dobi, nepoznavanje aktivnih supstanci koje koriste na koži u razvoju te općenito kemikalije u kozmetici razlog su za zabrinutost.
Autorice studije ističu i mentalne posljedice: niže samopoštovanje, potrebu za potvrdom i pritisak da se ispunjavaju nerealni standardi ljepote.
To je samo jedan u nizu dokaza da se zakonodavni okvir mora hitno unaprijediti te donijeti rješenja koja će zaštiti djecu.
Foto: Privatna arhiva, Ana Mrđen, Canva
