U odnosima Sjedinjenih Država i Hrvatske nastupilo je zlatno doba, poručili su u neskromnom retoričkom stilu američkog predsjednika Donalda Trumpa njegov ministar za energetiku i veleposlanica nakon potpisivanja nekoliko zvučnih memoranduma, zajedničkih izjava i protokola na summitu Inicijative triju mora u Dubrovniku. Uglavnom se tiču energetike.
Bilo je tu mnogo osmijeha, rukovanja, fotografiranja tipičnog za visoku politiku kad se demonstrira nova era, a premijer Andrej Plenković je cvjetao u centru pažnje. Što pak reći o mega projektu koji je u javnosti izazvao najviše pažnje, najavi gradnje centra Pantheon AI, američkim kapitalom? Reakcije se mogu svesti na sljedeća pitanja: vjerujete li da će u Topuskom u roku tri godine niknuti jedan od najvećih podatkovnih centara u Europi, ili je to znanstvena fantastika?
Investicija i brzina od koje se vrti u glavi
Cijeli bi posao trebao biti odrađen do početka 2029. godine, kada bi podatkovni i inovacijski centar Pantheon AI u Topuskom trebao biti u funkciji, od čega se čovjeku zavrti u glavi, pogotovo ako zna domaću birokraciju i stanje na terenu.
Temelj na kojem počiva data centar je stabilna elektroenergetska mreža i golema količina dostupne električne energije, a to sada nije slučaj pa se predviđa gradnja čak 280 kilometara 400-kilovotnog dalekovoda i trafostanica. I to je dio privatnog projekta, pa bi država (HOPS) time dobio visokovrijednu infrastrukturu. Za dana centar će se graditi i velika solarna elektrana s baterijom. Na koncu bi se pak i brojni drugi projekti solarnih elektrana u razvoju (ukupne snage oko 5 GW) mogli – zahvaljujući širenju dalekovoda – bez problema priključiti na elekroenergetsku mrežu i, ako tako ugovore, prodavati energiju američkom projektu. S nekima od najvećih je, koliko nam je poznato, već bilo razgovora o planovima gradnje.
Za takav zahvat u dalekovod HOPS-u bi valjda trebalo desetljeće, a Amerikanci će to odraditi, u suradnji s Končarom i uz blagonaklonost države, u roku dvije-tri? To je prva točka na kojoj se lome mozgovi domaćih promatrača dok pokušavaju dokučiti što je u projektu Pantheon AI realno, a što teoretska mogućnost, ambiciozne želje ili potencijali.
K tome, visina investicije o kojoj se ovih dana govorilo je astronomska (50 milijardi eura). Malo prizemnije zvuči ono što stoji u priopćenju objavljenom na stranici Business Wire: izgradnja kampusa bi iznosila 12 milijardi eura (radovi bi trebali početi iduće godine), a ukupna investicija premašit će 50 milijardi eura kad „hyperscale zakupci uvedu opremu i tehnologiju velikih razmjera“. (Ukupni kapacitet centra bit će, naime, 1000 megawata ili 1 GW). Predstavnik investitora je u tekstu u Wall Street Journalu pak spomenuo inicijalnu investiciju od 13,5 milijardi dolara, koja može narasti na više od 50 milijardi dolara.
Pročitajte više: Kraljica turizma u rukama graditelja luksuznih jahti: Krš i jad usred Opatije bajne
Informativna izmaglica
Oko detalja cijele priče smo, kako god da se okrene, još u svojevrsnoj informativnoj izmaglici. Ne znamo tko su američki investitori koji stoje iza svega (kroz tvrtku Pantheon Atlas LLC, Delaware, koju predstavlja Ryan Rich), a najavljuju se uz domaćeg Jaku Andabaka koji je, kaže, zadnjih godina uspio kupiti potrebno zemljište. Ne znamo ni tko će biti korisnici, osim da to mogu biti sve tvrtke, od američkih tehničkih divova na dalje, a potrebe za data centrima su u Europi velike pa bi Pantheon AI riješio taj strukturni jaz dostupnih kapaciteta i to na najvišoj tehničkoj razini. Saznali smo da se studija zaštite okoliša izrađuje, ali da službena procedura oko tog projekta – neviđenog gutača struje i vode radi rashlađivanja postrojenja – nije još ni počela u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
S ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom su predstavnici projekta razgovarali nekoliko puta, ali sve formalnosti se rješavaju, rekao je u intervjuu za RTL, na razini županije i grada: „Bude li potrebe, Ministarstvo će se uključiti, a mi pozdravljamo svaku investiciju u RH, kolika god bila i pridajemo joj značajnu pažnju“.
Na web stranici Pantheon AI svoj plan u Topuskom opisuje kao „povijesnu tehnološku investiciju u srcu Europe“ te model za to kako treba izgledati transatlantsko digitalno ulaganje u infrastrukturu, jer uključuje kombinaciju američkog kapitala s hrvatskom tehničkom i regulatornom ekspertizom. Projektiranje je, navedimo, u rukama domaće tvrtke i stručnjaka (Mislav Crnogorac, Parsec) koji je radio na velikim dana centrima na globalnoj razini, između ostaloga u Amazonu.
Privukla ih cijena električne energije “znatno ispod europskog prosjeka”?
Zanimljiv je pak odgovor koji se nudi na pitanje – zašto takav projekt baš u Hrvatskoj: „Pantheon se gradi ondje gdje je snaga – gdje prolazi optička mreža i gdje postoji kapacitet da odgovori na trenutne potrebe. Hrvatska nudi cijene električne energije znatno ispod europskog prosjeka, pristup trima glavnim EU optičkim koridorima te niskolatencijsku povezanost s Italijom, Austrijom, Mađarskom, Slovenijom i širom CEE regijom – jednim od najbrže rastućih tržišta u Europi za AI ulaganja i jednim od najmanje opskrbljenih hyperscale infrastrukturom“.
Oko tvrdnje o cijeni električne energije koja je „znatno ispod europskog prosjeka“ neki od naših sugovornika iz sektora energetike su u čudu digli obrvu.
Ta cijena je za projekt spomenute veličine prilično važna. Primjerice, upravo prije koji dan je američki Open AI, tvrtka koja stoji iza ChatGPT-a, objavila da pauzira na desetke milijardi eura vrijedan Stargate UK (očito data centri s američkim investitorima imaju fantastična imena), a problem su – energetski troškovi i regulativa. Kako piše BBC, ta regulativa se odnosi i na pitanje hoće li AI tvrtke u Britaniji imati mogućnost koristiti djela koja su zaštićena copyrightom za treniranje svojih sustava.
Što će ponuditi država?
Kad smo jednog od domaćih stručnjaka za data centre pitali oko Pantheon AI, odgovorio je da su rokovi krajnje nerealni, prekratki. Postavlja pitanje tko će biti korisnik te infrastrukture, a potencijalno bi među njima mogla biti, smatra, neka od neocloud kompanija (nova generacija cloud tvrtki). Što se veličine tiče, ukazuje da danas ambicije rastu pa ga ne iznenađuje spomenutih 1 GW, ali dodaje kako to ne znači nužno da će projekt biti implementiran u punom opsegu – može se „shrinkati“. Ostvari li se pak u najavljenim razmjerima, bit će najveći te vrste u Europi (ili je barem trenutno tako), dok u SAD-u ima takvih, pa i većih centara.
U svemu je na kraju i pitanje što bi država mogla ili trebala učiniti, hoće li biti angažiran i na koji način porezni novac, kako će biti logistički podržana najavljena brzina izvedbe. Kad kompanije traže po svijetu dobra mjesta za svoje projekte obično odu tamo gdje očekuju podršku lokalne zajednice i da ona bude dovoljno velika da ih rastereti dijela troška. Zasad nije poznato kakva je tu uloga hrvatske države, ali Vlada RH, Sisačko-moslavačka županija i općina Topusko su navedeni kao partneri na web stranici Pantheon AI-a, a u nastavku i niz domaćih i stranih kompanija. Ostaje nam plašiti se toga, ili se samo nadati da će biti pametno izvedeno.
Foto: Pantheon AI, Canva
