Uredski život podrazumijeva kombinaciju različitih karaktera i osobnosti, a među niima ima i onih koji su više usredotočeni na sebe nego na druge. Konkretno, u situaciji u kojoj vas pritišću rokovi i nagomilani radni zadaci, teško je istovremeno s razumijevanjem slušati kolegicu koja vam želi ispričati kakvu je torbicu kupila. U toj situaciji ključno je postavljanje granica.
„Granice su alat očuvanja fokusa, zdravlja i profesionalnosti te ih je važno jasno i vidljivo komunicirati u obliku pravila. Nikome nije u interesu sagorijevanje, nakupljanje frustracije i nepotrebnih nesporazuma. S granicama postajemo jasni, pouzdani i dosljedni te pokazujemo svojim primjerom drugima da je isto prihvatljivo i za njih“, objasnila je mind & mindfulness mentorica Maja Prović.
Što reći kolegi koji ne uviđa problem
Savjetovala je da kolegama koji započinju privatne teme, dok vama na poslu gori pod petama, jasno i otvoreno kažete da je trenutno vaša pozornost na radnom zadatku i da ćete u vrijeme pauze, rado saslušati i druge teme. Neki od primjera mogu biti:
“Fokusiram se, imam dosta toga za završiti, pa možda danas neću biti baš društvena. Trenutačno sam baš u zoni koncentracije i ne bih ju htjela izgubiti“, rečenice su koje Maja smatra primjerenima i preporučuje u komunikaciji.
No, pojedinci unatoč jasnim signalima ne poštuju postavljenu granicu.
„Kad netko ne poštuje naše ‘ne’, važno je ostati dosljedan i jasan umjesto ‘borbe’ da nas okolina čuje. Ako je potrebno, ponovite poruku. Treći put upozorite i najavite posljedicu“, savjetuje Maja donoseći konkretne primjere.
“Razumijem da ti je važno, no ponavljam ti, sada nemam kapacitet za privatne teme. Možemo se na to vratiti u pauzi?”
“Više sam puta jasno izrazila da uznemiravanje nije prihvatljivo. Od sada dokumentiram uzrok pada radne učinkovitost.”
Pročitajte više: Za bolji život riješite se ‘idiota iz života’. Evo kako
Jasno istaknite posljedice
Maja također ističe da je važno najaviti i korake koje ćete poduzeti kako biste zaštititi svoju energiju i koncentraciju te se jasno usmjerili na zadatke koji su vam povjereni.
„Budući da se moja potreba za fokusom i radnom učinkovitošću ne poštuje, odlazim na drugo mjesto kako bih radio/la fokusirano na zadatku. Nekad će biti neugodno. Ali nelagoda je kratkoročna, dok trpljenje zbog neprimjerenog ponašanja može imati dugoročni učinak na naše zdravlje“, upozorila je Prović ističući kako se valja usredotočiti na zadatak, a ne na osobu.
“Uz neprekidno ometanje, zadatak neće biti dovršen na vrijeme, sigurna sam da razumijete što to za nas znači. Znam da volite razmijeniti koju riječ, no vrijeme proleti, ne bih voljela ostaviti nedovršen posao“, savjetuje Maja dodajući kako se pristup ni komunikacija ne bi trebali posebno mijenjati bez obzira je li riječ o kolegi ili o nadređenom.
Postavljanje granica u većim i u manjim sredinama
Priznaje ipak kako je puno lakše postaviti granice u većem radnom okruženju, dok je u manjim sredinama to teže postići. No, što je sredina manja, tim je veća važnost postavljanja granica.
„Umjesto ignoriranja, izbjegavanja ili tihe pasivne frustracije, iskrenost može spriječiti razvoj napetosti. U malim timovima ljudi ne trebaju manje granica, već više jasnoće i poštovanja prema njima. Ako ih sami pomičete i rušite, teško da će ih drugi poštivati“, savjetovala je stručnjakinja ističući kako je okolini potrebno malo vremena da bi prihvatili vaše granice, no to je ključno za međusobno poštovanje i razumijevanje.
„Preporučujem da granice postavljamo preventivno, s dozom ljudskosti. One nisu kazna za druge druge nego izraz uzajamnog poštovanja. Nisu znak distance i bezobrazluka, već naprotiv, zdravog odnosa sa sobom i s drugima. Ako pristanete na manje, pitajte se zašto to radite i naučite izraziti poštovanje prema sebi. Onda će vas i drugi poštovati“, zaključila je Maja.
Foto: Privatna arhiva, Freepik, Canva
