Ekonomistica Adriana Deželić Vladika, savjetnica u području zelene tranzicije i energetske učinkovitosti, karijeru je započela u korporaciji, u bankarstvu, a tu je i kresnula iskra koja se pretvorila u njen vlastiti biznis, Green Spark.
U banci je, naime, u jednom trenutku postala dio ESG radne skupine i sudjelovala u razvoju zelenih financijskih proizvoda i projekata koji povezuju financije i održivost. „I tu se u meni nešto pokrenulo, shvatila sam da želim raditi posao koji spaja ekonomiju, okoliš i dobrobit za ljude“, kaže u razgovoru za Women in Adria.
Održivo poslovanje i što je to Zeleni ured
Jednostavno, nije se u potpunosti uklapala u korporativni svijet. „Zahvalna sam za svako iskustvo i sve što sam tamo naučila, ali s vremenom sam osjećala da želim raditi nešto što zaista odražava moje vrijednosti i donosi veći smisao“, objašnjava iskorak u poduzetništvo.
Ipak, prije nego što je pokrenula svoju firmu, radila je i u poduzeću koje se bavilo energetskom učinkovitošću – pametnim sustavima za upravljanje objektima, solarnim rješenjima i LED rasvjetom – gdje je uvidjela koliko tehnologija može olakšati poslovanje i smanjiti troškove, a istovremeno poboljšati kvalitetu života. Green Spark je, stoga, bio prirodan nastavak njenog profesionalnog puta.
Konzultantica je za zelenu tranziciju i energetsku učinkovitosti te razvija digitalnu platformu namijenjenu poduzećima koja žele unaprijediti svoje održivo poslovanje, objašnjava, a bavi se i inicijativom Future Green Office, za stvaranje održivih i zdravih radnih prostora. „Iako se u Hrvatskoj već spominje pojam ‘Zeleni ured’ odnosno ‘Green Office’, o toj temi još uvijek se premalo govori na način koji se tiče dobrobiti samih zaposlenika“, naglašava i tumači da se često sve svodi na savjete za štednju energije ili recikliranje, ali održivost u radnom prostoru mnogo je više od toga.
Pročitajte više: Održana Konferencija Žene u održivosti: Važno se povezivati jer se svi nose s istim izazovima
Zadar za ravnotežu između posla i života
„To je pitanje o tome kako se ljudi osjećaju na poslu, u okruženju u kojem svakodnevno rade, razvijaju ideje, surađuju i provode trećinu svog života. Održivo radno okruženje nije samo energetski učinkovit prostor, već mjesto na kojem ljudi mogu rasti, disati i osjećati se dobro. Upravo zato želim taj koncept približiti tvrtkama na jednostavan, ljudski i primjenjiv način s ciljem stvaranja stvarnih promjena, a ne samo kroz razgovor o temama“, kaže naša sugovornica.
Rodom je iz Daruvara, a odmalena je imala potrebu nešto pokretati – inicijative, male ekološke i društvene akcije u zajednici, a kasnije, kao studentica, nastavila je kroz volontiranje i aktivizam. „Ta želja da doprinosim pozitivnim promjenama nikada me nije napustila, samo su se s godinama mijenjali načini na koje sam je ostvarivala“, kaže nam Adriana Deželić Vladika. Već deset godina živi u Zadru, gradu koji joj postao dom i u kojem je, kaže, pronašla savršenu ravnotežu između posla i života.
Na pitanje skojim se teškoćama borila na svom profesionalnom odgovara da je
najveći izazov bio napustiti sigurnost stabilnog posla i zakoračiti u neizvjesnost poduzetništva. „Najizazovniji trenutak bio je kada sam shvatila da sam sama u svemu i da više nemam tim oko sebe, kolege s kojima mogu podijeliti ideje, dileme i odgovornost. Dodatni izazov bio je i to što živim u Zadru, dok se većina poslovnih prilika, događanja i kontakata u području održivosti odvija u Zagrebu. U takvom okruženju teže je doći do izražaja, posebno kada gradiš nešto novo i još nedovoljno poznato drugima“, odgovara.
“Održivost nije trošak nego ulaganje”
U početku je, štoviše, bilo teško objasniti tržištu što zapravo znači ESG i održivost i da to nije samo trend i dodatni namet poduzetnicima. No, kroz upornost, stalno učenje i suradnju s istomišljenicima, kaže, uspjela je postupno graditi povjerenje i prepoznatljivost.
Održivi poslovni modeli su oni, naglašava, koji, uz ekonomsku korist, stvaraju i društvenu te okolišnu vrijednost: „Sve više hrvatskih tvrtki to prepoznaje i shvaćaju da održivost nije trošak, nego ulaganje u dugoročnu stabilnost, otpornost i povjerenje kupaca, zaposlenika i partnera.“
Čak 80 posto međunarodnih kompanija povećava ulaganja u održivost, navodi, a mnoge već bilježe rast prihoda upravo zahvaljujući odgovornijem pristupu poslovanju. U Hrvatskoj su velike kompanije također taj proces već pokrenule, ali mala i srednja poduzeća često još traže put jer nemaju dovoljno resursa, znanja ili vremena da se snađu u moru novih zahtjeva i regulativa. Upravo tu je njena uloga jer, dodaje, „svaka organizacija, bez obzira na veličinu, može biti dio zelene tranzicije, samo joj treba pravi poticaj i podrška“.
Generalno, smatra da nas sve održivost podsjeća da ne možemo samo uzimati – moramo i vraćati. „Upravo u toj ravnoteži leži naša budućnost i budućnost generacija koje dolaze iza nas“, kaže.
Žene imaju izuzetno važnu ulogu
Je li joj bilo teško probiti se na tom području, osobito kao žena poduzetnica, pitamo. „Da, bilo je izazovno – i još uvijek jest“, odgovara, „ali upravo me to iskustvo najviše osnažilo. Vjerujem da žene u poslovni svijet unose drugačiju energiju – onu koja spaja racionalnost, intuiciju i empatiju. I baš ta kombinacija danas je ključna ako želimo graditi održiviju i humaniju budućnost.“
Napominje da žene danas imaju izuzetno važnu ulogu u području održivosti i to ne samo na globalnoj razini, nego i ovdje, u našim lokalnim zajednicama, sve češće preuzimaju vodeće uloge u inicijativama koje promiču zaštitu okoliša, društvenu odgovornost i održivi razvoj. „Mislim da to nije slučajno jer održivost u svojoj suštini traži upravo ono što žene često prirodno nose u sebi: brigu, povezanost i želju da stvari budu bolje za sve“, kaže naša sugovornica.
Ocjenjuje da društvena odgovornost među hrvatskim poduzećima polako sazrijeva – tvrtke više ne žele samo donirati za pojedine projekte, već žele razumjeti kako mogu stvarno doprinijeti zajednici i okolišu. Neki to čine kroz suradnju s lokalnim udrugama, drugi kroz edukacije, razvoj održivih proizvoda ili ulaganja u dobrobit svojih zaposlenika.
“Male tvrtke često rade velike stvari”
„Ono što često ostaje nevidljivo su primjeri malih i srednjih poduzeća koja svakodnevno ulažu trud i uvode promjene, ali o tome rijetko govore. Upravo te priče, ti tihi autentični pomaci, po meni nose pravu vrijednost održivosti“, kaže i dodaje da upravo zato treba osnažiti MSP-ove da prepoznaju vlastitu snagu i utjecaj, jer „male tvrtke često rade velike stvari – samo im treba dati prostor i poticaj da ih svijet prepozna“.
Ona se uključila u europski projekt GREENSMES, kao dio popisa transnacionalnih stručnjaka koji pružaju podršku malim i srednjim poduzećima u zelenoj tranziciji, te to vidi kao priliku da svoje iskustvo u održivosti pretvori u konkretnu pomoć tvrtkama koje žele rasti odgovorno i održivo.
Ponosno predstavljamo naše članice.
Foto: Privatna arhiva, Pixabay, Canva























