Dok se poduzetnici bakću s Fiskalizacijom 2.0 – čija je primjena počela 1. siječnja uz brojne primjedbe i frustracije korisnika (a važan Pravilnik o e-računu još nije donijet), u javnost je procurila vijest da ministar financija Marko Primorac, čija je to bila jedna od posljednjih inicijativa, odlazi s državne funkcije i to već krajem ovoga tjedna.
Nije iznenadna smjena, on napreduje, ali na europskoj sceni, kako govore medijski izvještaji.
Ide u Europsku investicijsku banku?
Uz podršku Vlade, smjestit će se u Europskoj investicijskoj banci, na funkciji potpredsjednika u sklopu “hrvatske kvote”. Što se plaće tiče, bit će miran – u razini potpredsjednika Europske komisije, odnosno, da ilustriramo, zarađivat će kao Dubravka Šuica.
Hoće li poduzetnici za njim žaliti, teško je reći. Svakako, netko drugi će se nositi s poteškoćama koje se događaju u Fiskalizaciji 2.0, a prošloga je tjedna Udruga Glas poduzetnika ministru zbog toga uručila peticiju više od 9000 poduzetnika, te sedam zahtjeva radi boljeg i, kako su rekli, partnerskog uvođenja digitalizacije.
Tko će doći na ministarsku funkciju, još nije poznato.
Primorac je bio nestranački ministar. Prema pisanju Jutarnjeg lista, sam Primorac je izrazio želju da upravo on bude kandidat Hrvatske za mjesto potpredsjednika EIB-a, što je predsjednik Vlade Andrej Plenković i prihvatio.
Pročitajte više: UGP predao sedam ključnih zahtjeva Vladi: Peticiju zbog Fiskalizacije 2.0 potpisalo preko 9.400 poduzetnika
Nagrada? Svakako, veliki profesionalni skok
Je li mu to nagrada? Iz profesionalne perspektive gledano, sasvim je sigurno to velika stepenica.
Prije ministarske funkcije bio je izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Katedri za financije, a bio je i gostujući profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Poslijediplomskom specijalističkom studiju „Fiskalni sustav i fiskalna politika“. Od 2018. do 2020. je bio savjetnik Kolinde Grabar Kitarović, tada Predsjednice RH.
Građani bi ga možda mogli najviše pamtiti po tome što im je omogućio da ulažu u državni dug kroz obveznice i trezorske zapise. Ili mjerama vezanim za inflaciju.
Što se dužnosničkih plaća tiče, kad je 2022. godine stupio na funkciju Primorac je poručivao kako smatra da su dužnosnička primanja u Hrvatskoj „na razini koja apsolutno nije atraktivna ljudima koji su profesionalni, stručni, visokoobrazovani i sposobni da se bave ovim poslom”. Dodao je tada da, osim primanja, „postoje i drugi motivi za bavljenje dužnosničkim poslom, primjerice želja da se učini nešto dobro za RH“. Kako god bilo, dužnosničke su plaće ipak u međuvremenu povećane, a Primorčeva je bila oko 4800 eura.
Foto: Pixabay, screenshot, Canva
