U društvenom diskursu žene u zrelijoj životnoj dobi i dalje se smatra „starijima” u smislu pada vrijednosti i sposobnosti. Taj stav ne odražava stvarnost, nego zastarjeli način razmišljanja. Naime, činjenice govore suprotno: u toj fazi života žene pokazuju veću kognitivnu jasnoću, sigurnost u prosudbama i učinkovitije donošenje odluka.
Popularna predodžba o inteligenciji i dalje je snažno vezana uz brzinu, multitasking i sposobnost trenutnih reakcija. Takva definicija pameti dugo je favorizirala mladost i energiju, a zanemarivala cijeli niz sposobnosti koje s godinama ne slabe – nego jačaju. Upravo zato mnoge žene u zrelijoj dobi imaju dojam da su napokon „došle na svoje”, iako ih društvo često pogrešno uvjerava u suprotno.
Istraživanja jasno pokazuju da promjene u funkcioniranju mozga s godinama nisu sinonim za gubitak kognitivnih sposobnosti. Ne dolazi do „opadanja”, nego do preraspodjele mentalnih resursa. Brzina gubi primat, dok se jačaju funkcije povezane s procjenom, kontekstualnim razumijevanjem i regulacijom emocija – upravo one koje su presudne za kvalitetno donošenje odluka.
Pamet se s godinama ne gubi – ona se mijenja
U kognitivnoj psihologiji već se dugo razlikuju dvije vrste inteligencije. Fluidna inteligencija odnosi se na brzinu obrade informacija i rješavanje potpuno novih problema, dok se kristalizirana inteligencija temelji na znanju, iskustvu, vokabularu i sposobnosti povezivanja informacija u širi kontekst.
Dugoročne studije pokazuju da fluidna inteligencija s godinama postupno opada, ali kristalizirana inteligencija raste i ostaje stabilna dugo u odrasloj dobi. Pregled suvremenih istraživanja objavljen na PubMed Centralu potvrđuje da upravo ta vrsta inteligencije često doseže vrhunac u srednjoj i kasnijoj životnoj dobi jer se oslanja na iskustvo i učenje kroz vrijeme.
U praksi to znači da starija osoba možda neće reagirati najbrže, ali će zato puno brže prepoznati obrazac, procijeniti situaciju i razumjeti što je doista važno. Kod žena je taj obrazac često izraženiji zbog dugotrajnog iskustva upravljanja složenim i paralelnim zahtjevima u profesionalnom i privatnom životu.
Riječ je o inteligenciji koja ne traži vanjsku potvrdu. Precizna je, stabilna i usmjerena na rezultate. Njezina vrijednost ne mjeri se dojmom, nego učinkom u stvarnim situacijama.
Pročitajte više: Medicina je dugo bila fokusirana na muškarce. Sada rastu FemTech i FemHealth, kaže čelnica AI huba
Iskustvo nije slabost, nego prednost
Jedno od područja u kojem se ta promjena najjasnije vidi jest donošenje odluka. Suprotno uvriježenom mišljenju, brojna istraživanja pokazuju da osobe u zrelijoj dobi, a osobito žene, često donose stabilnije i dugoročno racionalnije odluke.
Razlog nije u većoj sigurnosti ili manjoj emotivnosti, nego u boljoj regulaciji emociija.
S godinama učimo prepoznati vlastite reakcije, odmaknuti se od impulsa i sagledati širu sliku. Studije iz područja psihologije odlučivanja pokazuju da starije osobe rjeđe reagiraju nagonski i češće razmišljaju o posljedicama svojih izbora.
Ono što se često opisuje kao „mudrost” nije apstraktan pojam, nego konkretna kombinacija iskustva, emocionalne stabilnosti i kognitivne fleksibilnosti. To nije „slabija verzija pameti”, nego drukčiji, zreliji oblik mentalne snage.
Emocije nisu protiv pameti – one su njezin saveznik
Emocije se u kontekstu inteligencije često pogrešno doživljavaju kao smetnja, osobito kad je riječ o ženama. No znanost sve češće pokazuje da je upravo sposobnost upravljanja emocijama jedna od ključnih kognitivnih prednosti koje se razvijaju s godinama.
Istraživanja emocionalnog starenja ukazuju na „pozitivni efekt starenja”, prema kojem starije osobe lakše reguliraju negativne emocije i usmjeravaju pažnju na ono što im donosi dugoročno zadovoljstvo.
U svakodnevnom životu to se očituje kroz veću emocionalnu stabilnost, bolju sposobnost rješavanja konflikata i manju potrebu za dokazivanjem. Kod žena se te vještine često dodatno produbljuju jer su emocije i odnosi kroz život igrali važnu ulogu u njihovim odlukama i identitetu.
Ženski mozak stari sporije no što se dosad mislilo
Najnovija neuroznanstvena istraživanja donijela su i vrlo konkretne biološke podatke. Znanstvenici s Washington University School of Medicine analizirali su moždani metabolizam pomoću PET snimanja i otkrili da ženski mozak u prosjeku izgleda oko tri godine „mlađe” od muškog, bez obzira na kronološku dob.
Istraživači naglašavaju da razlika nije posljedica bolesti ili patologije, nego drukčijeg načina na koji ženski mozak koristi energiju tijekom života. Taj sporiji metabolički „tempo” povezuje se s duljim očuvanjem mentalnih funkcija kroz život.
Ovi nalazi dodatno se nadovezuju na istraživanja o tzv. superagersima – ljudima u sedmom, osmom pa čak i devetom desetljeću života koje zadržavaju kognitivne sposobnosti usporedive s mnogo mlađim ljudima. Studije pokazuju da kod njih postoji očuvanija struktura moždane kore, ali i snažna povezanost društvene uključenosti, mentalne aktivnosti i emocionalne stabilnosti.
Pamet koja dolazi s godinama konačno ima smisla
Sve to vodi do jasnog zaključka: starenje ne znači gubitak pameti, nego promjenu njezina fokusa. Brzina prestaje biti mjerilo; u prvi plan dolaze prosudba, jasnoća i sposobnost razlikovanja bitnog od nebitnog.
Pamet u zreloj dobi mjeri se preciznošću, prosudbom i kvalitetom odluka, a znanost danas jasno pokazuje ono što žene već dugo znaju iz vlastitog iskustva: s godinama ne postajemo manje sposobne, nego učinkovitije.
Iskustvo nije uteg, nego prednost. A pamet koja dolazi s godinama nije blaža verzija one mlađe – ona je njezina nadogradnja. I itekako je spektakularna.
Foto: AI ilustracija
